Ukidanje praznika donijelo bi milijarde
N&P:D.A.
Što će se dogoditi s gospodarstvom ako Njemačka otkaže jedan državni praznik? Ovo pitanje se trenutno raspravlja. Izračuni pokazuju da bi bruto domaći proizvod mogao porasti za do 8,6 milijardi eura.
Trebaju li Nijemci raditi još jedan dan u budućnosti? Prema nekim ekonomistima, odgovor je da. Predložila je ukidanje državnog praznika u Njemačkoj.
Njemački ekonomski institut (IW) sada je izračunao kolike bi bile financijske koristi. Prema tome, bruto domaći proizvod (BDP) povećava se za pet do 8,6 milijardi eura za svaki dodatni radni dan – ovisno o metodi izračuna.
Odabrana su dva različita pristupa
IW je danas izjavio da bi dodatni radni dan iznosio do 0,2 posto BDP-a. Postoje dva različita pristupa izračunima. Jedna od njih je takozvana prilagodba kalendara, jer se broj radnih dana mijenja iz godine u godinu, a Uskrs, na primjer, ne pada uvijek u istom tromjesečju. Iz toga se, prema IW-u, može izvesti učinak dodatnog radnog dana: on iznosi dobrih pet milijardi eura ekonomskog učinka po dodatnom radnom danu.
Vijeće stručnjaka zauzelo je drugačiji pristup u posebnom izvješću o ukidanju Dana pokajanja i molitve. Dva scenarija – jedan s povećanjem proizvodnje, a drugi sa smanjenjem troškova kroz niže troškove rada – dovela su do sličnih rezultata: Preračunato na današnju razinu BDP-a, prema IW-u, to bi rezultiralo dodatnim gospodarskim prinosom do 8,6 milijardi eura.
Odmor ljeti ili zimi?
Institut je naglasio da je velika razlika hoće li otkazani praznik padati ljeti ili zimi: “Jer kad ima leda i snijega, dizalice ionako stoje.” Osim toga, otkazivanje bi bilo komplicirano jer se propisi o praznicima razlikuju od države do države, istaknuo je IW.
„Međutim, ono što je jasno jest da se suočavamo s ogromnim demografskim problemom“, objasnio je stručnjak za IW Christoph Schröder. “U budućnosti će se više radnika umiroviti nego što će ih mlađi ljudi zamijeniti. Stoga ne moramo razgovarati o tome da radimo manje, već više.” Ukidanje praznika je simbol toga.
Podrška za ukidanje državnog praznika
Ovu izjavu podcrtava i predsjednica Vijeća ekonomskih stručnjaka, Monika Schnitzer. Zalaže se za ukidanje državnog praznika u Njemačkoj kako bi se financirao teret krize. Kao uzor navodi Dansku. Tamo je praznik “Store bededag” proglašen redovnim radnim danom kako bi se podržalo financiranje obrambenih troškova.
Predsjednik minhenskog instituta ifo, Clemens Fuest, također se izjasnio za ukidanje državnog praznika u svjetlu nove politike zaduživanja koju su najavili CDU/CSU i SPD. To je posebno opravdao nedostatkom radne snage. Nova, zaduživanjem financirana državna potrošnja potaknula bi potražnju, a ta dodatna potražnja “dolazi u prilično zauzetom gospodarstvu sa sve oskudnijom radnom snagom”, rekao je.
Osim smanjenja birokracije, stoga je ključno povećati ponudu radnih mjesta, nastavio je Fuest. “Na primjer, sada bi se mogao otkazati praznik kako bi se to postiglo.”
DGB: Oporavak potiče produktivnost
Njemački sindikat (DGB) smatra apsurdnim prijedlog o ukidanju državnog praznika kako bi se ostvarili veći prihodi za državu: “Otkazani državni praznik za zaposlenike neće osloboditi gospodarstvo”, napisala je članica uprave DGB-a Anja Piel na Platformi X.
Praznici “nisu luksuz, već važan dio naše radne kulture; doprinose opuštanju zaposlenika, a time i produktivnosti”, tvrdio je Piel. Zaposlenici često doprinose gospodarskom rastu i izvan svog redovnog radnog vremena – to se pokazuje velikim brojem često neplaćenih prekovremenih sati.
Izvor: tagesschau.de
