Isto radno vrijeme, više zadovoljstva
N&P:D.A.
1.200 eura mjesečno – bez uvjeta. To su dobili sudionici studije provedene diljem Njemačke. To pokazuje da bezuvjetni osnovni dohodak ne vodi do manje rada, već do većeg daljnjeg obrazovanja i blagostanja.
Ljudi s bezuvjetnim osnovnim dohotkom uglavnom ne smanjuju svoje radno vrijeme. To je sugeriralo dugoročno istraživanje u kojem je sudjelovao Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW Berlin).
Prema tome, bezuvjetni osnovni dohodak nije doveo do toga da ljudi odustanu od posla. Udio zaposlenih osoba u skupini s bezuvjetnim prihodima bio je “gotovo identičan” onome u usporednoj skupini.
Međutim, razlike su bile očite u načinu na koji su se ljudi nosili sa svojom profesionalnom situacijom: u skupini s osnovnim dohotkom, više ljudi je nastavilo školovanje i bilo je zadovoljnije svojim profesionalnim životom.
Daljnje obrazovanje i profesionalni snovi
Jedna od njih bila je Bianca Radlbeck: Mlada bravarka željela je studirati u Münchenu nakon što završi studij strojarstva, rekla je za BR. Zahvaljujući osnovnom dohotku, mogla si je priuštiti sobu u zajedničkom stanu i nije morala toliko raditi sa strane. Kad se kasnije vratila u svoj rodni grad Regensburg, osnovni dohodak uklonio je pritisak da brzo prihvati bilo koji posao. Umjesto toga, mogla je mirno tražiti pravi posao, rekla je.
Romy iz Leipziga izvijestila je MDR-u o sličnim iskustvima: „To vam daje puno mira u svakodnevnom životu, a također vam je ojačalo samopouzdanje.“ I ona je uspjela ostvariti san kroz bezuvjetni osnovni dohodak. To joj je omogućilo da započne honorarni samozapošljavanje kao umjetnica, kaže 34-godišnja psihologinja. „Krajem prošle godine sam zbog ovoga napravio pauzu u karijeri.“
Bolja dobrobit i financijska sigurnost
Sveukupno, ispitanici s osnovnim dohotkom pokazali su povećan osjećaj autonomije, prema studiji. Njezino opće blagostanje se također poboljšalo. To se odražava u boljem mentalnom zdravlju, većem zadovoljstvu životom, manjem stresu, boljem snu i ispunjenijem društvenom životu. Prema studiji, ljudi s osnovnim prihodom provodili su gotovo četiri sata više tjedno družeći se od onih u kontrolnoj skupini.
Opće zadovoljstvo životom sudionika studije poboljšalo se koliko i sa značajnim pozitivnim životnim događajima poput braka kao rezultat mjesečne uplate. Financijska sigurnost stvara novi prostor za djelovanje, rekla je poslovna psihologinja Susann Fiedler.
Osnovni dohodak također omogućuje održivu financijsku sigurnost: u početku su ispitanici ispunjavali “dugogodišnje želje, ali kasnije su mnogi štedjeli i ulagali”, navodi se u studiji. Prema studiji, udio onih s imovinom manjom od 10.000 eura pao je na 13 posto tijekom razdoblja istraživanja – u usporedbi s 27 posto u kontrolnoj skupini. Sveukupno, primatelji novca rukovali su dodatnim sredstvima “vrlo odgovorno”.
S psihološkog gledišta, zanimljivo je da iako su se primatelji osnovnog dohotka ponašali drugačije, njihovi stavovi se nisu promijenili. „To su isti ljudi u drugom kontekstu“, kaže Fiedler.
Udruga: Osnovni dohodak je pristupačan
Bi li bezuvjetni osnovni dohodak za sve uopće bio pristupačan? Barem tako misli udruga “Moj osnovni dohodak”. Godine 2023., paralelno s dugoročnim istraživanjem, razvio je interaktivni online kalkulator financiranja u suradnji s DIW Berlin. Prema tome, 75 posto bezuvjetnog osnovnog dohotka je refinancirajuće. Samo za ostale bi povećanje poreza bilo potrebno.
Udruga predlaže “umjerenu kombinaciju poreza”. Uz povećanje poreza na dohodak, viši porez na dobit i porez na financijske transakcije također bi mogli kompenzirati dodatne troškove. Istovremeno, ostale socijalne naknade bile bi ukinute. Prema izračunima, oko 83 posto stanovništva imalo bi koristi od osnovnog dohotka, za 7 posto se ništa ne bi promijenilo, a 10 posto Nijemaca moralo bi doprinositi više.
Do sada je bezuvjetni osnovni dohodak bio kontroverzan u politici: neke su stranke bile skeptične ili su ga čak smatrale nepravednim. Jürgen Schupp, voditelj studija na DIW Berlinu, nada se da će studija doprinijeti “objektivizaciji rasprave o narativu osnovnog dohotka temeljenoj na dokazima”. “Bilo bi poželjno kada bi, nadamo se, u budućnosti rasprave u znanosti, politici i društvu bile više utemeljene na činjenicama.”
O studiji
Prema studiji, usmjerena je na zaposlene osobe između 21 i 40 godina s mjesečnim neto prihodom od 1100 do 2600 eura. Znanstvenici s Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW Berlin), Bečkog sveučilišta za ekonomiju i poslovanje (WU Vienna), Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB), Sveučilišta u Oxfordu, Frankfurtske škole za financije i menadžment i Sveučilišta u Kölnu istraživali su učinke bezuvjetnog osnovnog dohotka. Sudjelovalo je oko 1700 ljudi, od kojih je 122 primalo 1200 eura mjesečno od lipnja 2021. do svibnja 2024. Dizajn randomizirane kontrolirane studije omogućuje pouzdane tvrdnje o uzročnim učincima osnovnog dohotka, navodi se u studiji. Isplata bezuvjetnog osnovnog dohotka financirana je donacijama više od 200.000 ljudi.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/inland/innenpolitik/bedingungsloses-grundeinkommen-studie-100.html
