Što bi značio “carinski rat” sa SAD-om
N&P:D.A.
Dok se političari bore da postignu trgovinski sporazum sa SAD-om, studija pokazuje konkretne posljedice carinskog sukoba za pojedinačne sektore i regije. Farmaceutski sektor bi bio posebno teško pogođen.
Dobro je poznato da će eskalacija carinskog sukoba sa SAD-om imati negativne posljedice za njemačko gospodarstvo, a posebno za određene sektore. Nedavna studija koju je naručila Zaklada za obiteljska poduzeća izračunala je različite scenarije eskalacije i kvantificirala potencijalne gubitke. Studiju su proveli Gabriel Felbermayr, direktor istraživačkog instituta Wifo u Beču, i tim iz Kielskog instituta za svjetsko gospodarstvo.
Izvoz pada za 43 posto
Prema tome, farmaceutska, automobilska i strojogradnja bi posebno pretrpjele nesrazmjerne gubitke u scenariju “carinskog rata”. Pretpostavljalo se da će Trump nametnuti paušalne dodatne carine od 25 posto na sav uvoz robe iz EU, a da će EU odgovoriti dodatnim carinama od 25 posto na uvoz robe iz SAD-a.
Osim toga, pretpostavilo se da će se oporezivati i uvoz usluga iz SAD-a. Kao rezultat takvog “carinskog rata”, kako ga nazivaju autori studije, njemački izvoz u SAD bi se urušio za gotovo 43 posto, ukupni njemački izvoz bi pao za 3,2 posto, a njemački bruto domaći proizvod bi se smanjio za 0,2 posto.
Značajne regionalne razlike
Najveći padovi proizvodnje prirodno bi se dogodili u sektorima s najvećom ovisnošću o izvozu iz SAD-a. Farmaceutski sektor bi stoga bio najteže pogođen s dugoročnim padom proizvodnje od 8,7 posto, a slijede sektor motornih vozila s minus 4,1 posto i sektor strojeva s minus 3,8 posto.
Regije u kojima su te industrije snažno zastupljene bile bi nesrazmjerno pogođene. Prema informacijama, regije koje bi bile posebno uočljive su Bremen s minus 0,4 posto, Donja Bavarska s minus 0,3 posto i Leipzig s također minus 0,3 posto.
Na razini EU-a, ekonomisti su izračunali da će 98 posto od 237 regija EU-a doživjeti gubitke prihoda, s medijanom pada BDP-a od 0,12 posto.
Ima i profitera
No, prema studiji, postoje i sektori koji bi imali koristi čak i u takvom scenariju. To uključuje “izdavaštvo, medije i emitiranje” s porastom proizvodnje od 3,4 posto. „Ostala prijevozna sredstva“ mogla bi ostvariti rast od 2,4 posto, „financije i osiguranje“ porasle su za 2,3 posto, a među dobitnicima bi bio i telekomunikacijski sektor. U svim tim sektorima, gubici ili dobici u proizvodnji su veći dugoročno nego kratkoročno, pišu ekonomisti.
Sektori također daju naznaku koje bi se regije unutar EU mogle dobro nositi sa scenarijem “carinskog rata”: “Mala skupina pobjednika, posebno financijska i logistička središta poput Luksemburga ili Malte, ostvaruju dobitke do 0,6 posto”, navodi se.
“Tjedni kaosa u svjetskoj trgovini”
Pozadina istrage su carinske najave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koje su također izazvale neizvjesnost s nekoliko zaokreta. Zbog toga postoje napetosti s EU, ali i s Kinom. Što se tiče Trumpa, autori studije govore o “tjednima kaosa u svjetskoj trgovini” i visokoj neizvjesnosti. Nestabilne akcije američkog predsjednika dovele su i do sloma burzi u travnju. Međutim, burze su se sada uglavnom oporavile.
Rainer Kirchdörfer, predsjednik Zaklade za obiteljska poduzeća, rekao je da SAD koristi carine kao sredstvo ucjene. To dovodi do ogromne neizvjesnosti. Tvrtke moraju biti zainteresirane za stabilan dogovor sa SAD-om. “EU bi trebala hrabro i mudro krenuti tim putem.” Prema studiji, sveobuhvatni trgovinski sporazum dugoročno bi povećao njemački bruto domaći proizvod za 0,6 posto.
Rainer Kirchdörfer, predsjednik Zaklade za obiteljska poduzeća, rekao je da SAD koristi carine kao sredstvo ucjene. To dovodi do ogromne neizvjesnosti. Tvrtke moraju biti zainteresirane za stabilan dogovor sa SAD-om. “EU bi trebala hrabro i mudro krenuti tim putem.” Prema studiji, sveobuhvatni trgovinski sporazum dugoročno bi povećao njemački bruto domaći proizvod za 0,6 posto.
Principijelno i raznoliko trgovanje
Kao preporuku za djelovanje, autori savjetuju da se EU mora postaviti u institucionalnu poziciju kako bi mogao podnijeti sukobe trgovinske politike. “Za to je ključno jedinstvo među državama članicama.”
S obzirom na rastuću rasprostranjenost autokratskih režima i sve manje povjerenje u SAD kao stabilnog partnera, EU ima priliku pozicionirati se kao sigurno utočište, nastavlja se. „U tu svrhu, trebala bi dosljedno podržavati načela poput ugovorne lojalnosti, pravne sigurnosti i zaštite povjerenja, a ne napuštati ih zbog kratkoročnih koristi.“
Studija nadalje naglašava da je diversifikacija također od velike važnosti u pogledu transatlantske trgovine kako bi se smanjili rizici. Zbog toga ekonomisti smatraju da bi trgovinski sporazum između EU i Kine imao ekonomskog smisla, ali ističu da bi ga vjerojatno bilo teško politički provesti.
“Više međunarodne suradnje”
Političari se trenutno intenzivno bave pitanjem carinskog sukoba i bore se za pronalaženje rješenja s obzirom na moguće ekonomske posljedice. „Moramo riješiti trenutne trgovinske sukobe što je brže moguće na korist svih“, rekao je čelnik SPD-a i ministar financija Lars Klingbeil na sastanku sedam vodećih zapadnih industrijskih zemalja (G7) u Banffu u Kanadi.
Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel govorio je o slomu tržišta koji je postao očit u travnju kada je američki predsjednik Donald Trump nametnuo visoke posebne carine gotovo svim trgovinskim partnerima.
„Potrebna nam je veća međunarodna suradnja“, rekao je Klingbeil. To uključuje i slobodnu trgovinu. “Američke tarife prijete radnim mjestima i ekonomskoj snazi s obje strane Atlantika.” Europska komisija, koja koordinira trgovinsku politiku u Europskoj uniji, sada mora uložiti napor i pronaći rješenje sa SAD-om. EU bi radije ukinula sve industrijske carine i dugoročno postigla sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/weltwirtschaft/zollkonflikt-bip-konjunktur-100.html
