Je li Njemačka previše akademizirana?
N&P:D.A.
Više od 2,8 milijuna mladih ljudi studira, od kojih mnogi ne uspijevaju završiti studij.
Istovremeno, dostupno je mnogo naukovanja. Pojačava li ta neravnoteža nedostatak stručnog osoblja?
Alexandra Gilles ponovno pregledava proračunsku tablicu, a zatim zatvara prijenosno računalo. Na sjeveru Porajnja-Falačke, 25-godišnjakinja radi za strojogradnju tvrtke Erlenbach – specijalista za obradu čestične pjene. „Tvrtku poznajem dugi niz godina. Prvo profesionalno iskustvo stekla sam tijekom škole kroz ljetne poslove. To je jedan od razloga zašto mi je nakon završetka srednje škole bilo jasno: neću studirati, idem na naukovanje“, kaže.
Alexandra Gilles je industrijska službenica i radi u odjelu za ljudske resurse tvrtke. Ovdje je započela naukovanje nakon srednje škole. „Bila je to vrlo svjesna odluka – protiv sveučilišta. Nakon škole, bilo mi je dosta teorije. Konačno sam htjela naučiti praktične vještine i raditi.“ Mnogi njezini prijatelji započeli su sveučilišni studij. Neki od njih također su naišli na nerazumijevanje. „Društveno postoji određeni pritisak da se automatski ide na sveučilište sa završenom srednjom školom. Međutim, po mom mišljenju, sveučilišni studiji su precijenjeni, a naukovanja podcijenjena“, kaže Gilles.
Dvadesetpetogodišnjakinja je već tijekom školskih dana uspostavila kontakte s tvrtkom za strojarstvo. Primjerice, tražila je informacije o naukovanju i drugim programima kvalifikacija putem Trgovinske i industrijske komore Koblenz. U tvrtki za strojarstvo Erlenbach, Alexandra Gilles prvo se školovala za industrijskog službenika, zatim se dodatno kvalificirala za službenika za ljudske resurse, a potom je završila prvostupnički studij upravljanja ljudskim resursima putem programa učenja na daljinu. „Sveučilište mi je bilo previše nestrukturirano. Mnogi ljudi tek započnu nešto i, čak i nakon mnogo semestara, ne znaju koju karijeru žele kasnije nastaviti. Definitivno nikada nisam požalila svoju odluku.“
Dobre plaće čak i u dualnom sustavu
Holger Bentz je generalni direktor Industrijske i trgovinske komore Koblenz, gdje je odgovoran za osposobljavanje i kontinuirano obrazovanje. Alexandra Gilles ga je također konzultirala. „Unatoč teškoj ekonomskoj situaciji, u našoj regiji i dalje postoji velika potražnja za naučnicima i otvorenim naukovanjima“, objašnjava Bentz. Supokrenuo je brojne kampanje Industrijske i trgovinske komore za više osposobljavanja. „Naš je cilj posebno usmjeriti mlade ljude s kvalifikacijama za upis na visoko obrazovanje i zainteresirati ih za osposobljavanje“, objašnjava. Bentz ima više od 130 zanimanja „u svom portfelju“ – od bankarstva do prodaje osiguranja.
U Porajnju-Falačkoj, u posljednje tri godine bilo je više naučnika u prvoj godini osposobljavanja nego studenata u prvom semestru. Bentz to pripisuje i intenzivnim reklamnim naporima Industrijskih i trgovinskih komora u Porajnju-Falačkoj. „Odlučujući faktor za naše dobre brojke je to što mogu nastaviti s daljnjim kvalifikacijama nakon trogodišnjeg osposobljavanja“, kaže Bentz. „Razina viših strukovnih kvalifikacija odgovara razini prvostupnika ili magistra na sveučilištu – često uključujući i razinu plaće.“ Ovu poruku treba učinkovitije prenijeti mladima. „Ali naravno, to ovisi i o individualnoj predanosti svakog diplomiranog studenta.“ Bentz predviđa da će se borba za kvalificirane radnike u budućnosti još više intenzivirati. „U nadolazećim godinama, Porajnje-Falačka će godišnje nedostajati oko 50 000 kvalificiranih radnika. Trend je sličan na nacionalnoj razini.“
Reforme za bolji imidž
Jonas Hennrich ima precizne podatke o njemačkom tržištu osposobljavanja. Odgovoran je za makroekonomiju i ankete u ifo institutu za ekonomska istraživanja u Münchenu. Hennrich redovito šalje upitnike voditeljima ljudskih resursa diljem Njemačke. „Volja za osposobljavanjem mladih ljudi postoji. Prema našem posljednjem istraživanju, 85 posto ih to želi. Ali gotovo dvije trećine – 61 posto – ima problema s pronalaženjem kandidata“, objašnjava Hennrich. Pritisak je sada toliko velik da velika većina tvrtki stoga zahtijeva reformu strukovnog obrazovanja.
„Tvrtke žele modernije strukovne škole i nastavne planove i programe. Glavno je poboljšati imidž strukovnog obrazovanja“, kaže istraživač ifo-a. Na primjer, nastavne planove i programe treba prilagoditi zahtjevima trenutnog radnog svijeta.
Nadalje, strukovne škole i tvrtke za osposobljavanje moraju bliže surađivati. „Ova suradnja mogla bi pomoći u premošćivanju jaza između teorije i prakse“, kaže Hennrich. Što je tvrtka manja, to je teže pronaći naučnike, dodaje. „Više od polovice malih poduzeća ne može pronaći mlade ljude za osposobljavanje“, objašnjava Hennrich. Ipak, osposobljavanje igra ključnu ulogu u stabilnosti tržišta rada, jer su naučnici budućnost njemačkog gospodarstva.
Sve veća potražnja za kvalificiranim radnicima u budućnosti
Achim Dercks desetljećima analizira tržište obrazovanja i rada te njihovu međuovisnost. On je zamjenik generalnog direktora Udruženja njemačkih industrijskih i trgovinskih komora u Berlinu. „Demografski razvoj predstavlja velike izazove za naše tvrtke. Sljedeće godine imat ćemo gotovo 750.000 učenika koji napuštaju školu, oko 200.000 manje nego prije 20 godina“, kaže Dercks.
Po njegovom mišljenju, previše mladih ljudi teži upisati sveučilište nakon škole. „U prošlosti je dvojno obrazovanje zapravo bilo daleko ispred. Još 1992. godine gotovo dvostruko više mladih ljudi započelo je naukovanje nego sveučilišnu diplomu. Brzi porast broja studenata može se objasniti prvenstveno činjenicom da sve više studenata stječe kvalifikacije za upis na visoko obrazovanje.“
Achim Dercks također vjeruje – poput Alexandre Gilles – da bi drugačiji put bio bolji za mnoge. „Otprilike svaki četvrti njemački student prve godine preddiplomskog studija napušta sveučilište bez diplome. To je više od 100 000 mladih ljudi godišnje, od kojih bi mnogi vjerojatno bili bolje situirani u dvojnom programu obrazovanja.“
Preokret na vidiku?
Dercks trenutno primjećuje promjenu trenda. Udio maturanata među naučnicima ponovno raste. “Prošle godine bilo je oko 490.000 upisanih na sveučilišta i otprilike 487.000 naučnika koji su ušli u tvrtke. To znači da je broj upisanih na sveučilišta i naučnika koji su ušli u dvojni sustav otprilike isti. Također postoji preko 150.000 mladih ljudi koji se odlučuju za obrazovanje u zdravstvenim, medicinskim i socijalnim zanimanjima.”
Unatoč tome, prema Njemačkoj industrijskoj i trgovinskoj komori (DIHK), prošle je godine oko 70.000 naučničkih mjesta ostalo nepopunjeno. “Nedostatak kvalificiranih radnika predstavlja značajan rizik ne samo za tvrtke, već i za gospodarski razvoj cijele zemlje”, upozorava Dercks. “Posebno s obzirom na megatrendove poput digitalizacije, umjetne inteligencije i klimatske politike, Njemačka ovisi o kvalificiranim stručnjacima.”
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/arbeitsmarkt/arbeitsmarkt-fachkraefte-100.html
