Financijsko obrazovanje u školama
Kad plus postane minus
N&P:D.A.
Zaduživanje nikada nije bilo lakše. Online kanali stalno mame potrošače komercijalnim ponudama, čineći kupnju dječjom igrom – doslovno. Kako se mladi ljudi mogu pripremiti za to?
Friedrich s uvjerenjem predstavlja svoju poslovnu ideju: Želi pokrenuti dostavu svježih peciva. Dostavljat će se gurmanima za doručak u Berlinu teretnim biciklom. Nastava ekonomije u Kant-Gymnasium u Berlin-Lichtenbergu uči učenike 8. razreda kako praktično rukovati novcem.
Friedrichu je potreban početni kapital ili kredit za pokretanje tvrtke, a zatim mora izračunati tekuće troškove i profit. Idealno bi bilo da je tvrtka i dobro osigurana. Sve su to teme koje Friedrich i njegovi kolege iz razreda trebaju u životu, čak i izvan poslovnih planova.
Zadužena mladež
No, samo nekoliko škola u ovoj zemlji nudi nastavu ekonomije poput one u Kant-Gymnasiumu. I to unatoč činjenici da svima zapravo treba osnovno znanje o upravljanju novcem, prema savjetovalištima za dugove. Primjećuju sve veći priljev ljudi koji su prezaduženi. Mnogi od njih su vrlo mladi.
Caritas procjenjuje da je 20 posto ljudi mlađih od 30 godina u dugovima. Prema Creditreformovom Atlasu dužnika iz 2024. – jedinoj nacionalnoj statistici – 6,76 posto je prezaduženo.
Rizik “Buy now, pay later” (“Kupi sada, plati kasnije”)
Mnogi su uhvaćeni u zamku gubitka traga nad svojim plaćanjima i u konačnici nad svojim proračunima kada kupuju online s ponudama “kupi sada, plati kasnije”. Drugi, kada kupuju unutar igre, ne shvaćaju da možda kupuju pretplate čije je cijene teško izračunati.
Stručnjaci su također vrlo zabrinuti zbog nove ponude TikTok Shopa. Prilikom korištenja TikToka, proizvodi se oglašavaju unutar platforme koji se zatim mogu odmah kupiti. TikTok ima vrlo precizne profile dotičnih korisnika, a ponude su u skladu s tim ciljane i vrlo primamljive. Nadalje, kupnja se tada može obaviti odmah, bez potrebe da se prvo posjeti druga web stranica. Naravno, i ovdje vrijedi: “Kupi sada, plati kasnije”.
Finfluenceri kao savjetnici
Nedostatak financijskog obrazovanja često mladima otežava procjenu granice između normalnog rizika i ozbiljne opasnosti. Mnogi također ne znaju gdje pronaći dobre savjete o štednji ili profitabilnim ulaganjima. Stoga se sve više ljudi oslanja na takozvane finfluencere koji se pojavljuju online ili na društvenim mrežama. Nude savjete ili opisuju što su sami napravili.
Međutim, vrlo malo njih ističe rizike – isplativije je onima koji žive od svojih nastupa promovirati proizvode svojih sponzora. Većina to čak ni ne označava, a u slučaju sumnje, ti savjeti jednostavno nisu najbolji.
Drugi izričito ne daju savjete, već samo govore o onome što je bilo uspješno; međutim, šute o gubicima. Ako ih mladi ljudi smatraju uzorima, to također može dovesti do problema.
Škole imaju dužnost
Tko dakle može naučiti mlade ljude kako rukovati novcem u digitalnom svijetu? Roditelji često ne mogu pomoći, jer su i mnogi odrasli preplavljeni poplavom novih proizvoda i mogućnosti kupnje. Čak ni savjeti za ulaganje u mirovinsko planiranje ili ulaganja na burzi nisu dostupni većini odraslih. I sami trebaju podršku.
Slijedom toga, prema istraživanju koje je provela Njemačka bankarska udruga u studenom 2024., više od 50 posto ispitanika smatra da škole imaju dužnost. No, nedostaje obrazovnih ponuda, iako Stalna konferencija ministara obrazovanja i kulture država (KMK) postoji od 2013., ugrađujući “obrazovanje potrošača” u škole. Međutim, u praksi to postaje teško jer je Stalna konferencija prepustila državama, a one onda školama, da odluče kako će poučavati ovaj sadržaj.
Satovi ekonomije poput onih koji se nude u Berlin-Lichtenbergu bili bi jedna od opcija. No, mnogim školama nedostaje osoblja i resursa. Učitelje bi trebalo osposobiti u skladu s tim, a trebalo bi razviti i nastavne planove i programe. Stoga škole pribjegavaju privremenim programima poput projektnih dana koje nude vanjski pružatelji usluga. U Berlinu, na primjer, taj zadatak preuzimaju službe za savjetovanje o dugovima. Za to su dostupna javna sredstva.
“Financijsko obrazovanje” kao školski predmet
U drugim saveznim državama škole se često oslanjaju na samoinicijativu. Banke ili osiguravajuća društva ponekad nude tečajeve. Koliko su ti tečajevi objektivni je diskutabilno. Diakonie, Caritas, AWO i drugi pružatelji savjetovanja o dugovima u ovoj zemlji stoga pozivaju da se financijsko obrazovanje konačno uvede kao školski predmet. Priprema mladih za život, uostalom, zadatak je cijelog društva.
Ostaje pitanje: što će biti s Friedrichovom poslovnom idejom dostave kruha? Sada se provodi analiza tržišta i izrađuju detaljni izračuni. Isplati li se? Gurmani doručka u Berlinu morat će još malo pričekati.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/verbraucher/finanzbildung-kurse-schulen-100.html
