Zaklada Hans Böckler
Tjedni radni sati omogućuju dvanaest sati dnevno
N&P:D.A.
Njemačka savezna vlada želi dopustiti tvrtkama prelazak na tjedno radno vrijeme. Prema Zakladi Hans Böckler, to bi moglo dovesti do radnih dana do dvanaest sati i 15 minuta.
Planirani prijelaz na tjedno radno vrijeme mogao bi rezultirati radnim danima koji traju i do dvanaest sati i 15 minuta. To je nalaz studije Zaklade Hans Böckler, koja ima bliske veze sa sindikatima. Posljedice bi bile zdravstveni rizici, više dana bolovanja i povećan pritisak na obitelji, upozorava analiza Instituta za radno pravo Hugo Sinzheimer (HSI) te zaklade. Inovacija bi “mogla biti čak i ekonomski kontraproduktivna”.
Prema koalicijskom sporazumu, savezna vlada želi “stvoriti mogućnost tjednog umjesto dnevnog maksimalnog radnog vremena”. Pritom se “trebaju zadržati trenutni propisi o odmoru”. To znači da između dvije smjene mora proći najmanje jedanaest sati. Osim toga, tijekom radnog vremena mora se predvidjeti pauza od 45 minuta, prema riječima stručnjaka HSI-ja. To otvara mogućnost radnog dana duljeg od dvanaest sati.
Tjednima sindikati prosvjeduju protiv napuštanja osmosatnog radnog dana, koji je standard od 1918. – dok udruge poslodavaca već dugo pozivaju na to radi fleksibilnijeg tržišta rada. Šefica DGB-a Yasmin Fahimi ponovila je svoju kritiku u Rheinische Postu: „Vjerojatnije je da se radi o legalizaciji pravno upitnih poslovnih modela, poput redovitih dvanaestosatnih smjena za podizvođače u dostavi paketa ili nedostatka odmora u hotelskoj i ugostiteljskoj industriji.“ Analiza HSI-ja sada sažima argumente protiv koalicijskih planova.
Upozorenje na zdravstvene rizike
„Zaštita zdravlja na radu odavno je dokazana da je radno vrijeme dulje od osam sati opasno za zdravlje“, navodi se u radu. Dugoročno se češće javljaju problemi povezani sa stresom i psihološki problemi, što zauzvrat dovodi do izostanaka s posla i prijevremenog umirovljenja. Rizik od nesreća također se povećava nakon osmog sata rada – i na poslu i tijekom sljedećeg putovanja kući.
Međutim, koalicijski sporazum navodi da će se održavati „visoki standardi sigurnosti na radu“. I: „Nijedan zaposlenik ne smije biti prisiljen raditi dulje sate protiv svoje volje.“ Koalicijski sporazum također navodi da je promjena „također i posebno u interesu boljeg usklađivanja obitelji i karijere.“
HSI analiza proturječi tome: „Predvidljivost i mogućnost planiranja radnog vremena važni su ključni čimbenici za usklađivanje posla i obitelji. Postoji rizik od daljnjeg smanjenja plaćenog rada, posebno među ženama.“
Deset sati već zakonski moguće
Stručnjaci HSI-ja također tvrde da je trenutni zakon već fleksibilan i dopušta – pod određenim uvjetima – radne dane do deset sati. Nadalje, volumen radnih sati ovisnih zaposlenika u Njemačkoj 2023. godine, s 54,59 milijardi sati, bio je znatno veći od 52,2 milijarde sati 1991. godine.
Međutim, pozivajući se na podatke Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB), HSI priznaje: “Prema IAB-u, prosječno radno vrijeme zaposlenika bilo je oko 1478 sati 1991. godine i 1295 sati 2023. godine.” Razlog: Gotovo trećina zaposlenika radila je nepuno radno vrijeme 2023. godine. To rezultira prosječnim radnim vremenom od 34,7 sati tjedno za sve zaposlenike, što je nisko u usporedbi s drugim europskim zemljama. “Oslabljivanje Zakona o radnom vremenu ne bi poboljšalo te odnose; upravo suprotno”, kažu autori HSI-ja.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/arbeitsmarkt/wochenarbeitszeit-12-stunden-tage-risiken-100.html
