Što eskalacija na Bliskom istoku znači za potrošače
N&P:D.A.
Izraelski napad na Iran značajno je povećao cijene sirove nafte, a globalnom gospodarstvu prijeti ozbiljan udarac. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca imalo bi posebno ozbiljne posljedice.
Eskalacija na Bliskom istoku već ima značajne ekonomske posljedice. Cijene sirove nafte znatno su porasle posljednjih dana, financijska tržišta su povremeno posustajala, a globalni ekonomski izgledi postaju sve neizvjesniji. Prema iranskim izvorima, Izrael je, između ostalog, napao i velika naftna i plinska polja u zemlji.
Stručnjaci ne isključuju mogućnost da će Iran odgovoriti blokiranjem jedne od najvažnijih globalnih trgovačkih ruta, Hormuškog tjesnaca. To je jedini pristup Perzijskom zaljevu. Iran je u prošlosti više puta prijetio blokiranjem ove važne trgovačke rute. Kakve bi bile posljedice blokade za njemačko gospodarstvo, globalno gospodarstvo i potrošače?
Zabrinutost zbog poremećaja u opskrbi naftom
„Sukob u Zaljevu mogao bi poremetiti promet kroz jednu od najvažnijih svjetskih brodarskih ruta i opskrbu naftom iz regije koja čini oko četvrtine globalne proizvodnje“, objašnjava Ricardo Evangelista, glavni analitičar brokerske kuće ActivTrades.
Postoji zabrinutost da bi eskalacija mogla dovesti do poremećaja u opskrbi sirovom naftom i prirodnim plinom iz glavnih zemalja proizvođača u Perzijskom zaljevu, napominje Stephen Dover, voditelj Instituta Franklin Templeton. „Svaki napori da se ometa protok nafte kroz tjesnac utjecali bi i na dobavljače poput Saudijske Arabije i ostalih zaljevskih država, kao i na uvoznike nafte, posebno u Aziji“, objašnjava ekonomist.
Iranski izvoz nafte prvenstveno ide u Kinu.
Stručnjaci su stoga manje zabrinuti zbog iranske proizvodnje nafte, koja nije ključna za globalno tržište. Islamska Republika proizvodi oko 3,8 milijuna barela dnevno, što odgovara oko četiri posto globalne proizvodnje, napominje Dover. Od toga se oko 1,8 milijuna barela dnevno izvozi, dok se ostatak troši u zemlji.
Glavne iranske zemlje potrošači nalaze se prvenstveno u Aziji, a Kina je najvažnija. “Poremećaj bi vjerojatno zasad moglo apsorbirati globalno tržište nafte”, kažu stručnjaci Metzler banke.
No, izvoz energije iz drugih zemalja putem trgovačke rute je značajan: “Oko 23 posto globalne proizvodnje nafte, a time i značajan dio globalnog izvoza nafte, dolazi iz zemalja Perzijskog zaljeva”, napominju stručnjaci Helabe. “Ovisnost o LNG-u je još ozbiljnija”, upozoravaju analitičari Metzlera. Oko četvrtine svjetske opskrbe ukapljenim prirodnim plinom (LNG) teče kroz tjesnac.
Neizvjesnost, ali bez panike
Unatoč značajnom porastu cijena, na tržištima nafte i roba još uvijek vlada relativni mir. Trenutno cijene nafte čak ponovno padaju. Trenutno ne vjeruju da će Hormuški tjesnac zapravo biti zatvoren, rekao je Robert Halver, tržišni strateg u Baader banci, financijskom uredništvu ARD-a. “Iako sukob uzrokuje kratkoročnu neizvjesnost, strukturni tampon OPEC-a, s dovoljnim slobodnim proizvodnim kapacitetima, ograničava potencijal rasta”, prema tržišnim promatračima Index Radara.
Međutim, važno je zapamtiti da bi Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, na primjer, morali koristiti transportnu rutu kroz Hormuški tjesnac, čak i ako povećaju proizvodnju, čak i ako kopnene veze postaju sve važnije.
Ako Iran stvarno pokuša blokirati trgovačku rutu, na tržištima bi mogla doći do panike. Prognoze cijena sirove nafte ne samo da se približavaju granici od 100 dolara, već je čak i premašuju. Stručnjak Deutsche Banke George Saravelos vjeruje da bi cijena barela (159 litara) mogla porasti čak i na više od 120 dolara.
Cijene energije značajno rastu
Potrošači ipak već osjećaju posljedice eskalacije i rastućih cijena nafte u svojim novčanicima. Prema podacima Njemačkog automobilskog kluba (ADAC), cijene benzina i dizela znatno su porasle na benzinskim postajama. U nedjelju ujutro litra Super E10 koštala je 1,749 eura, a litra dizela 1,639 eura. 10. lipnja, prije izraelskog napada, cijena E10 iznosila je 1,668 eura, prema ADAC-u, a dizela 1,550 eura.
Tržište loživog ulja također pokazuje značajnu reakciju. Dok je 100 litara loživog ulja u svibnju u prosjeku koštalo oko 87 eura, što je najniža cijena u dvije godine, trenutno je oko 94 eura, izvijestio je danas portal za usporedbu Verivox. “Daljnji razvoj bliskoistočnog sukoba zasad je nejasan, pa bi cijene mogle dodatno porasti”, upozorava Thorsten Storck, stručnjak za energetiku u Verivoxu.
Vraća li se inflacija?
Jedna od posljedica rasta cijena energije bio bi povratak naglo rastućoj inflaciji. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo bi imati ozbiljne inflacijske posljedice, naglašava Neil Wilson, investicijski strateg u Saxo Marketsu.
Tempo inflacije nedavno se značajno usporio. Prošlog svibnja stopa inflacije iznosila je 2,1 posto. Za usporedbu, u svibnju 2023. još je uvijek bila na 6,1 posto. Pad cijena energije bio je glavni razlog pada. Ako bi se ovaj trend preokrenuo, potrošači bi morali ponovno očekivati rastuću inflaciju.
Kraj smanjenja kamatnih stopa
I to nije sve: Ako cijena nafte ponovno poraste iznad 100 dolara, Njemačka se suočava s još jednom recesijom, prema Jochenu Stanzlu, tržišnom strategu u CMC Marketsu. Ekonomisti u vodećim istraživačkim institutima nedavno su značajno podigli svoje ekonomske prognoze. Te će se prognoze vjerojatno smatrati zastarjelima.
Cijelo globalno gospodarstvo, koje i dalje ovisi o nafti, bilo bi pogođeno usporavanjem gospodarstva uzrokovanim cijenama energije. Rastući globalni inflacijski pritisak u kombinaciji s intenziviranjem recesijskih tendencija utjecao bi na monetarnu politiku središnjih banaka. „S izraelskim napadom na Iran, vjerojatnost globalne stagflacije raste“, upozorava Cyrus de la Rubia, glavni ekonomist Hamburg Commercial Bank.
Ekonomisti definiraju stagflaciju kao rastuće cijene uz stagnaciju gospodarskog rasta. Središnje banke bi se tada suočile s dilemom jer bi, kako bi stimulirale gospodarstvo, zapravo morale sniziti kamatne stope. To bi, pak, dovelo do daljnjeg rasta cijena i time dodatno ugušilo gospodarstvo.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/konjunktur/hormus-blockade-oelpreis-weltwirtschaft-100.html
