Kako roboti mijenjaju radni svijet
N&P:D.A.

Hoće li roboti uskoro preuzeti monotone ili opasne poslove – u industriji, ugostiteljstvu i kućanstvu?
Što bi to značilo za rad, današnje društvo i našu budućnost?
U videu američkog startupa Figure, dva humanoidna robota rade precizno i koordinirano: Zajedno pune hladnjak, a kečap pronalazi svoje mjesto na gornjoj polici. Tvrtka tvrdi da je razvila prvog univerzalno primjenjivog humanoidnog robota.
No, tu je i konkurencija iz Njemačke. Tvrtka Neura Robotics sa sjedištem u Metzingenu predstavlja svoj razvoj na sajmu robotike Automatica u Münchenu: robota 4NE1 “Za svakoga”. U videozapisima tvrtke, 4NE1 zalijeva cvijeće, prazni perilice rublja i pegla rublje.
Osnivač David Reger obećava da će treća generacija robota moći sigurno i samostalno raditi s ljudima u stvarnim okruženjima. “Može pritiskati iste tipke kao i čovjek i u osnovi obavljati bilo koji zadatak”, kaže Reger. S oko 600 zaposlenika, Neura Robotics smatra se dobro opremljenom za doba humanoidnih robota. Ali koliko je realna njihova široka upotreba, posebno u privatnim kućanstvima?
Zasad samo svakodnevna uporaba u industriji
Zapravo, većina robota danas još uvijek radi daleko od dnevne sobe: trajno su instalirani u proizvodnim halama – na primjer, u automobilskoj industriji. Ali čak se i ovdje mnogo toga mijenja. U proizvođaču automobila BMW u Leipzigu, osam robota sada provodi površinske preglede gotovih vozila – zadatak koji su prije obavljali ljudi.
Posebno je vrijedno pažnje: Vozila sada samostalno voze na pregled, vođena laserskim senzorima koji se nazivaju lidari. Johann Leidel, inženjer kvalitete u BMW Leipzig, objašnjava: „Prije su ljudi morali ulaziti i izlaziti iz automobila stotinjak puta dnevno. Jedva smo više mogli pronaći osoblje za to.“ Ovaj fenomen utječe na mnoge tvrtke i intenzivirat će se u nadolazećim godinama.
Demografske promjene kao pokretač
Demografski trendovi vrše pritisak na tržište rada. U 2024. godini u Njemačkoj će se roditi manje djece nego ikad od 2009. godine. Istovremeno, generacija baby boomera polako odlazi u mirovinu. Vrhunac se očekuje 2031. godine, kada će u mirovinu otići generacija baby boomera iz 1964. godine.
„Kada postoji manjak radnika, poticaj za automatizaciju raste“, objašnjava Enzo Weber, istraživač tržišta rada u Institutu za istraživanje zapošljavanja (IAB). „Tehnološki napredak događa se prvenstveno tamo gdje je radna snaga oskudna.“
Roboti u malim i srednjim poduzećima i ugostiteljstvu
Automatizacija više ne doseže samo velike korporacije. Na sajmu Automatica poseban je naglasak bio na takozvanoj “automatizaciji malih i srednjih poduzeća”. Novi dobavljači nude pristupačne i jednostavne sustave posebno za mala i srednja poduzeća.
Ugostiteljstvo također ima koristi: u velikim kuhinjama, na primjer, gdje je osoblje oskudno, roboti sada preuzimaju sortiranje posuđa. Tvrtka Yaskawa demonstrirala je kako hvataljka kojom upravlja umjetna inteligencija podiže tanjure s pladnjeva i sortira ih u perilicu posuđa. “To je prije bilo teško automatizirati jer je potrebna koordinacija ruku i očiju”, kaže Michael Klos iz Yaskawa Europe. Zahvaljujući napretku u robotici i umjetnoj inteligenciji, takve su primjene sada moguće – posebno za zadatke koji se ponavljaju i skloni pogreškama.
Ubojica ili pomagač na poslu?
No, ostaje jedno pitanje: Hoće li roboti doista preuzeti samo neugodne, opasne i monotone zadatke? Ili će dugoročno učiniti ljudski rad suvišnim? I što to znači za nas? Istraživač tržišta rada Weber ne vidi nikakvu akutnu opasnost u tome.
On ne pretpostavlja da će roboti i umjetna inteligencija u osnovi stvoriti manje radnih mjesta. Upravo suprotno: „Nove tehnologije također stvaraju nove potrebe i nova zanimanja. To nam omogućuje da nastavimo financirati svoju socijalnu sigurnost kroz rad“, kaže Weber. Međutim, preduvjet je da se i rad razvija, a s njim i ljudi. Oni koji nastavljaju svoje obrazovanje i uče nove vještine mogu raditi produktivnije i također imati financijsku korist.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/roboter-automatisierung-plusminus-102.html
