Gospodarstvo “još uvijek na klimavim nogama”
N&P:D.A.
Vodeći instituti za ekonomska istraživanja predviđaju slab rast od 0,2 posto ove godine. Očekuje se da će se stvari poboljšati 2026. – ali ekonomisti upozoravaju da bez strukturnih reformi to neće potrajati.
Vodeći instituti za ekonomska istraživanja zasad ne predviđaju održivi oporavak njemačkog gospodarstva. Za 2025. godinu stručnjaci predviđaju tek slab rast od 0,2 posto nakon dvije godine recesije. Za sljedeće dvije godine predviđaju porast gospodarskog učinka od 1,3 odnosno 1,4 posto. Njemačko gospodarstvo ostavlja dno iza sebe, izvještavaju instituti u svom jesenskom izvješću – ali pozivaju saveznu vladu da provede sveobuhvatne strukturne reforme.
„Njemačko gospodarstvo ostaje na klimavom tlu“, kaže Geraldine Dany-Knedlik iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja, koji koordinira trenutnu zajedničku ekonomsku prognozu. „Osjetljivo će se oporaviti u sljedeće dvije godine. Međutim, s obzirom na trajne strukturne slabosti, ovaj zamah neće potrajati.“ Značajan poticaj iz politike prikriva temeljnu slabost rasta.
Stručnjaci vide strukturne probleme
Prema studiji, “ekspanzivna fiskalna politika” vjerojatno će u početku potaknuti gospodarstvo. To se odnosi na poseban fond financiran dugovima od 500 milijardi eura za dodatna ulaganja u infrastrukturu i zaštitu klime, koji ima rok trajanja od dvanaest godina. Uključivat će obnovu dotrajalih mostova, željezničkih pruga i škola, ali i više novca za vrtiće i poboljšanu digitalizaciju. Kako bi se osigurao brz protok sredstava, postupci planiranja i odobravanja trebaju se ubrzati. Domaće gospodarstvo primjetno dobiva na zamahu, prema institutima.
Međutim, zbog strukturnih problema, srednjoročni i dugoročni izgledi za rast prijete daljnjim pogoršanjem. Strana potražnja za njemačkom robom, posebno, slabi. “Visoki troškovi energije i jediničnog rada u usporedbi s međunarodnim standardima, nedostatak kvalificiranih radnika i daljnji pad konkurentnosti i dalje usporavaju dugoročne izglede za rast.”
Prijedlozi reformi
Iz tog razloga, ekonomisti pozivaju na dalekosežne reforme, a također daju i ono što nazivaju prijedlozima za “jesen reformi”. Na primjer, doprinosi za socijalno osiguranje moraju se stabilizirati uštedama u zdravstvenom i mirovinskom sustavu. Mora postojati više poticaja za rad, posebno za osobe s niskim primanjima. Nadalje, Njemačka ne bi trebala strože regulirati vlastite tvrtke nego što to čine partnerske zemlje – ekonomisti to posebno povezuju s mjerama zaštite klime.
Zajedničku ekonomsku prognozu pripremaju vodeći instituti za ekonomska istraživanja: uz DIW, tu su i Ifo institut u Münchenu, IWH u Halle an der Saaleu, Kielski institut za svjetsko gospodarstvo i RWI u Essenu.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/konjunktur/herbstgutachten-134.html
