Kad se život iznenada promijeni
N&P:D.A.
Prema Institutu Robert Koch (RKI), moždani udar nije samo jedan od najčešćih uzroka smrti u Njemačkoj, već i najčešći uzrok invaliditeta u odrasloj dobi. I nisu samo starije osobe u opasnosti.
Andreini pokreti su uvježbani i učinkoviti. Desnom rukom hvata pecivo, stavlja ga u držač postavljen na dasku za rezanje i prepolovi ga nožem. Da bi namazala pekmez, jednu polovicu peciva nabija na dasku za doručak s dva plastična ražnjića. „Problem je što ne mogu rezati pecivo jednom rukom – ne mogu koristiti lijevu“, objašnjava žena iz Istočnog Holsteina. Pomoćni uređaji poput daske za doručak omogućuju Andrei Eißer samostalan život.
Andrea Eißer je jedna od 270 000 – toliko ljudi godišnje doživi moždani udar u Njemačkoj, prema podacima Njemačke zaklade za moždani udar. Stanje uključuje iznenadni poremećaj protoka krvi u mozak. Prema zakladi, u oko 80 posto slučajeva to je zbog začepljene arterije, na primjer, krvnim ugruškom. U oko 20 posto uzrok je puknuta krvna žila, što uzrokuje krvarenje u mozgu.
Brza pomoć je ključna za preživljavanje
Andrea Eißer ima samo nejasna sjećanja na sam incident: “Znam da je bilo oko 7 sati ujutro. Moj pas je sjedio pored mene i tražio moju pecivo. Onda sam jednostavno skliznula sa sofe.” Njezin partner u tom trenutku odmah je reagirao i pozvao hitnu pomoć. Brza pomoć je ključna jer što dulje traje poremećaj cirkulacije, to više živčanih stanica može umrijeti.
Određene metode liječenja također su učinkovite samo unutar nekoliko sati od pojave simptoma, poput trombolize. To uključuje otapanje krvnog ugruška u mozgu lijekovima.
Pomoć u jedinici za moždani udar
Andrea je kolima hitne pomoći prevezena u jedinicu za moždani udar Sveučilišne bolnice Schleswig-Holstein u Lübecku. Jedinice za moždani udar specijalizirane su jedinice za liječenje moždanog udara kojima upravljaju neurolozi, a opremljene su nadzornom stanicom dizajniranom za liječenje pacijenata s akutnim moždanim udarom. Prema Njemačkoj zakladi za moždani udar, diljem Njemačke postoji više od 350 jedinica za moždani udar.
Tamo se CT ili MRI skeniranjem utvrđuje je li moždani udar uzrokovan krvnim ugruškom, tj. moždanim infarktom ili moždanim krvarenjem. Ovisno o uzroku, započinje se odgovarajuća terapija. Prema Marcusu Ohlrichu, neurologu u klinikama Sana u Lübecku, prednosti jedinica za moždani udar jasno su dokazane: “Boravak u jedinici za moždani udar značajno smanjuje invaliditet. Smanjuje se i smrtnost.” Studija Saveznog ministarstva zdravstva to potvrđuje: Prema studiji, manje pacijenata umire kada se liječe u jedinici za moždani udar nego u bolnicama bez specijaliziranog odjela.
Međutim, hoće li pacijent s moždanim udarom imati koristi od jedinice za moždani udar prvenstveno ovisi o tome gdje živi. Službeno, ne smije proći više od jednog sata nakon primitka hitnog poziva prije nego što osobe koje dožive moždani udar stignu do bolnice. Stvarno vrijeme putovanja do bolnice ne bi trebalo biti dulje od 30 minuta. Krajem 2024. godine, Znanstveno-medijski centar izračunao je da preko 94 posto stanovništva treba manje od 30 minuta da stigne do najbliže jedinice za moždani udar. Gotovo pet milijuna ljudi, prema njihovim izračunima, trebalo bi više od 30 minuta.
Što povećava rizik od moždanog udara
Osobe starije od 60 godina imaju posebno visok rizik od moždanog udara. Međutim, pogođene su i znatno mlađe osobe, uključujući djecu. Prema Njemačkoj zakladi za moždani udar, procjenjuje se da 300 djece u Njemačkoj svake godine doživi moždani udar. Ostali čimbenici rizika, prema Institutu Robert Koch (RKI), uključuju visoki krvni tlak, pušenje, pretilost, nedostatak tjelovježbe, dijabetes melitus i poremećaje metabolizma lipida.
Nakon moždanog udara, oboljeli trebaju surađivati sa svojim liječnicima kako bi identificirali i liječili čimbenike rizika. Prema neurologu Ohlrichu, mnogi trebaju promijeniti način života kako bi spriječili još jedan moždani udar: “Visoki krvni tlak glavni je čimbenik rizika za moždani udar. Suprotno tome, to također znači da dobro liječeni visoki krvni tlak, koji se snižava, učinkovito smanjuje rizik od moždanog udara.” Pušenje je još jedan čimbenik. U kombinaciji s visokim krvnim tlakom, rizik od moždanog udara ne samo da se povećava, već se i množi.
Prema Njemačkoj zakladi za moždani udar, više od polovice pacijenata s moždanim udarom i dalje treba pomoćne uređaje, njegu ili terapiju godinu dana nakon moždanog udara. Andrea Eißer iz Ostholsteina također redovito ide na fizioterapiju i radnu terapiju otkako je prije 22 godine doživjela moždani udar. S uspjehom: rame i kutovi usta isprva su joj znatno visjeli. Danas su ravni. Samo joj je lijeva ruka ostala paralizirana, a nogu više ne može pomicati tako dobro kao prije.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wissen/gesundheit/schlaganfall-172.html
