Zašto je cijena zlata porasla iznad 4000 dolara
N&P:D.A.
Zlato postaje sve skuplje, a cijena po trojskoj unci dosegla je novi rekord.
Što stoji iza velike potražnje? I očekuje li se daljnji porast?
Cijena zlata nastavila je svoj višemjesečni rekordni rast i sada je probila sljedeću prekretnicu. Sinoć je unca (otprilike 31,1 gram) plemenitog metala prvi put ikada koštala više od 4000 dolara. U ranom trgovanju danas cijena zlata popela se čak na preko 4050 dolara, dosegnuvši još jednu rekordnu razinu.
Političke krize kao pokretači
Od kraja 2024. godine, plemeniti metal je već porastao za oko 53 posto, krećući se prema najvećem godišnjem porastu od 1979. godine. To zlato stavlja ispred većine ostalih klasa imovine. Čak ni Bitcoin, čija je cijena prije nekoliko dana porasla na rekordnih više od 125.000 dolara, ne može pratiti. Ove godine cijena zlata već je drugi put probila granicu od 1000 dolara – u ožujku je porasla na više od 3000 dolara.
Mnogi investitori smatraju zlato “sigurnim utočištem” u politički nesigurnim vremenima. Stručnjaci trenutni porast pripisuju političkim krizama – poput djelomičnog zatvaranja vladinih poslova i gigantskih razina duga u SAD-u.
Za usporedbu: 2000. godine omjer američkog duga i BDP-a iznosio je oko 57 posto. U roku od 25 godina više se nego udvostručio. A ako američki predsjednik Donald Trump uspije provesti sve svoje planove “Učinimo Ameriku ponovno velikom” i mjere poreznog olakšanja, financijska situacija vjerojatno će se još više pogoršati u nadolazećim godinama.
Očuvanje vrijednosti igra važnu ulogu
„Cijena zlata trenutno ima koristi od kombinacije geopolitičkih rizika, političke nesigurnosti u SAD-u i stabilnog tehničkog okruženja“, objašnjava analitičar IG-a Salah-Eddine Bouhmidi. Stručnjak za devize Thu Lan Nguyen iz Commerzbanka smatra ostavke premijera u Francuskoj i Japanu ključnim faktorom.
Mnogi investitori zabrinuti su zbog financijske stabilnosti zemalja. I reagiraju preraspodjelom svog novca i prodajom državnih obveznica. Ali zašto kupuju zlato? Očuvanje vrijednosti ključan je faktor, kaže Jochen Stanzl iz CMC Marketsa u intervjuu za financijski urednički tim ARD-a.
Glavne središnje banke kupuju zlato
Iza višegodišnjeg rasta stoji i očekivanje daljnjeg smanjenja kamatnih stopa od strane američkih Federalnih rezervi. Budući da samo zlato ne donosi kamate, padajuće kamatne stope čine ga privlačnijim za investitore. Obnovljeni interes za ETF-ove podržane zlatom, slabiji dolar i snažna potražnja potrošača dodatno potiču uzlazni trend metala.
A tu su i druge velike središnje banke koje kupuju zlato, čime povećavaju cijenu. Za tursku središnju banku, na primjer, plemeniti metal je svojevrsna zaštita od inflacije, mjera protiv devalvacije valute u zemlji. Postoje i središnje banke koje žele posebno suprotstaviti prethodnoj američkoj dominaciji na deviznom tržištu. Mnoge od njih još uvijek drže velike dolarske udjele.
One radije diverzificiraju i postaju manje ovisne o dolaru, rekao je ekonomist Martin Lück financijskom uredničkom timu ARD-a. “Prije svega, kineska središnja banka to radi masovno, a to, naravno, potiče potražnju za zlatom.” I ne samo potražnju za zlatom, već i cijenu zlata. Malo je vjerojatno da će se ovaj trend puno promijeniti u bliskoj budućnosti.
Kupci se boje propustiti priliku
Sarah Schalück iz apoBanke očekuje daljnji porast: “Brzo rastući dug, posebno u SAD-u, propitivanje neovisnosti američkih Federalnih rezervi, povijesno visoke kupnje zlata od strane središnjih banaka i tekuće globalne geopolitičke napetosti koktel su koji bi trebao pružiti strukturnu podršku cijeni zlata u nadolazećim tjednima i mjesecima.”
Neki se kupci jednostavno boje propustiti priliku, prema bankama. U tom kontekstu, vodeće financijske institucije poput Goldman Sachsa i UBS-a već su podigle svoje prognoze cijena. Ricardo Evangelist, analitičar u ActivTradesu, stoga također vjeruje da su mogući daljnji dobici, ali također ukazuje na ostvarivanje profita nakon nedavnog rasta, koji je cijenu gurnuo u tehnički prekupljeno područje.
“Iskušenje ostvarivanja profita oko 4000 dolara predstavlja potencijalni kratkoročni rizik”, naglašava Tim Waterer, tržišni analitičar u KCM Tradeu. U međuvremenu, i druga tržišta danas slijede primjer zlata. Plemeniti metali su porasli: Cijena srebra porasla je za 1,3 posto, dok su cijene platine i paladija porasle za više od dva posto.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/finanzen/goldpreis-rekordhoch-100.html
