Mlad, obrazovan, traži posao
N&P:D.A.
Ekonomska kriza stigla je i do akademske zajednice. Nezaposlenost među diplomiranim studentima raste. Tržište rada postaje sve teže za ljude koji su tek završili studij.
Alisa Sogijaine zamišljala je da će stvari biti malo lakše: steći magisterij industrijskog inženjerstva, a zatim brzo dobiti posao u većoj tvrtki. „Tijekom magisterija brzo sam shvatila da želim odraditi pripravnički staž“, kaže 26-godišnjakinja.
To je plan mnogih studenata, jer pripravnike posebno često zapošljavaju tvrtke i pripremaju ih za buduće menadžerske pozicije. No, provedba u praksi pokazala se teškom.
Sunce obasjava posljednje lišće na drveću ispred Tehničkog sveučilišta u Berlinu-Charlottenburgu. Ovdje je Sogijaine diplomirala. Prepričava stresnu potragu za poslom.
Šest mjeseci odbijanja
Poslala je oko 40 ili 50 prijava. Imala je reference: nekoliko praksi kao zaposlena studentica i vrlo impresivan životopis. No, konkurencija je bila žestoka, a mnoge tvrtke su ionako imale samo jedno ili dva pripravnička mjesta. Kad se prijavila putem mreže za karijeru LinkedIn u Berlinu, “već je bilo preko 100 prijava nakon samo jednog dana”, kaže. Jedna tvrtka pokazala je interes, ali je potom nametnula zamrzavanje zapošljavanja.
Šest mjeseci je uzalud tražila. “Odbijanje vas definitivno obeshrabri”, kaže. Industrijska inženjerka mnoge odbijanja pripisuje činjenici da nema tri godine profesionalnog iskustva. Ali to je nešto što mnoge tvrtke često traže.
Iskustvo je gotovo uvijek preduvjet
Klasičan paradoks za mnoge mlade stručnjake: Kako se uopće zaposliti kada je iskustvo gotovo uvijek kriterij za zapošljavanje? I: Problem se pogoršava. Dok su diplomirani studenti tradicionalno imali najmanje problema s pronalaženjem posla, ekonomska kriza u Njemačkoj također ih je pogodila.
Dugoročna statistika Savezne agencije za zapošljavanje pokazuje da od 1970-ih diplomirani studenti imaju znatno nižu stopu nezaposlenosti od opće populacije. Čak ni diplomirani studenti strukovnih škola ne mogu se natjecati. Od 2007. godine stopa nezaposlenosti među diplomiranim studentima stalno je ispod tri posto, ponekad samo nešto iznad dva posto. “Stopa nezaposlenosti od oko 3 posto općenito se smatra punom zaposlenošću”, kako je definirala Savezna agencija za zapošljavanje.
“Puna zaposlenost” u opasnosti
Stopa nezaposlenosti prvi je put značajno porasla 2020. godine, s 2,1 na 2,6 posto. Prema Saveznoj agenciji za zapošljavanje, brojka se “naglo povećala zbog pandemije koronavirusa”. Novi rekordni nivoi dosegnuti su 2023. i 2024. godine – “kao rezultat ekonomskog pada”, kako je agencija rekla. U prosjeku je prošle godine 2,9 posto sveučilišnih diplomanata bilo nezaposleno.
U usporedbi s drugim profesionalnim skupinama, ove su brojke i dalje izvanredne, ali trend je jasan znak upozorenja. Statistički definirana “puna zaposlenost” na pragu od 3 posto sada je i među sveučilišnim diplomantima posustala – što je daljnji dokaz da je “ekonomski pad” u Njemačkoj vjerojatno dublja kriza. Među sveučilišnim diplomantima, prirodoslovci, medijski dizajneri i marketinški stručnjaci posebno su često pogođeni nezaposlenošću. Prema podacima, knjižničari, administrativno osoblje i učitelji gotovo nikada nisu nezaposleni.
Sogijaine je od tada pronašla posao kod dobavljača energije e.dis. Tvrtka nije propustila ni ograničeno tržište rada za diplomirane studente. Daniela Zieglmayer, članica uprave dobavljača energije za ljudske resurse i IT, kaže: „Primijetili smo da se broj prijavljenih po radnom mjestu udvostručio u usporedbi s prije dvije godine.“
Pad potražnje za radnom snagom
Za tvrtku je veći izbor prirodno prednost. No, Zieglmayer nije u potpunosti pozitivan u pogledu razvoja na tržištu rada: “Iz ekonomske perspektive, ja to vidim drugačije.”
A najnoviji podaci Savezne agencije za zapošljavanje ne sugeriraju da će se situacija vjerojatno uskoro poboljšati. Agencija mjeri potražnju za radnom snagom koristeći vlastiti indeks poslova, “BA-X”. Ovaj indeks se sastavlja mjesečno i temelji se na slobodnim radnim mjestima prijavljenim agenciji. Drugim riječima, indeks mjeri koliko novih zaposlenika tvrtke u Njemačkoj trenutno traže.
BA-X je upravo pao na 97 bodova. To je deset bodova niže nego prije godinu dana i najniža vrijednost od 2020. Savezna agencija za zapošljavanje vidi ovaj razvoj “u kontekstu ekonomske slabosti”.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/arbeitsmarkt/akademiker-arbeitslosigkeit-100.html
