Dvije strane fitness aplikacija
N&P: D. A.

Kod nekih ljudi fitness aplikacije izazivaju osjećaje poput frustracije ili srama, a ne motivacije. To je otkrio istraživački tim iz Londona analizom objava na društvenim mrežama.
Aplikacije za fitness su među najprofitabilnijim i najpopularnijim zdravstvenim alatima diljem svijeta. Njihovim potencijalnim nedostacima posvećeno je malo pažnje. Istraživači sa University Collegea u Londonu (UCL) analizirali su gotovo 60 000 objava na platformi društvenih medija X i proveli studiju.
U svojoj studiji analizirali su odgovore na pet najčešće korištenih aplikacija za fitness na svijetu: Calorie Counter tvrtke MyFitnessPal, Run, Ride, Swim tvrtke Strava, WW tvrtke Weight Watchers, Workouts tvrtke Muscle Booster i FitCoach.
Otprilike jedan od šest komentara bio je negativan
Ukupno je oko 13 000 komentara obilježeno negativnim osjećajima. Primjerice, korisnici su izrazili frustraciju zbog nemogućnosti postizanja svojih ciljeva: „Dakle, kako da objasnim MyFitnessPalu da pržim dva tacosa i prelijevam ih slatkim umakom jer žudim za ugljikohidratima?“, napisao je jedan korisnik.
Drugi korisnici fitness aplikacije žalili su se da je algoritam previše jednostavan da bi adekvatno pratio njihove dnevne rutine i tjelesnu aktivnost. Mnogi su također izvijestili da su doživjeli negativne osjećaje kada su primali obavijesti aplikacije.
Uspoređivanje sebe s drugima može vas učiniti nesretnima
Ljutnja, frustracija i tuga – aplikacije za fitness i zdravlje također mogu izazvati te osjećaje. Dok nekim ljudima mogu biti koristan alat za motiviranje i prevladavanje unutarnjeg otpora, za druge mogu biti krajnje frustrirajuće.
Jens Kleinert, sportski i zdravstveni psiholog na Njemačkom sportskom sveučilištu u Kölnu, kaže da je usporedba s drugima koju ove aplikacije omogućuju često problem:
“Fitnes aplikacije su mjesta gdje se stalno vidim u usporedbi s drugima i možda crpim inspiraciju od ljudi koje nikada ne mogu dosegnuti. To brzo vodi do potpuno suprotnog: ne pomaže mi; umjesto toga, stalno jurim za idealom i često vidim ljude koji su u boljoj formi. To je nevjerojatno frustrirajuće i vodi upravo do negativnih rezultata.”
Ciljeve treba postaviti realno.
Korisnici zapravo postavljaju vlastite ciljeve u fitness aplikacijama. Ti ciljevi nisu utemeljeni na preporukama javnog zdravstva. Međutim, ti su ciljevi često nerealni i postavljeni previsoko, posebno zato što se ljudi vole uspoređivati s uzorima.
Sportski psiholog Kleinert ovdje savjetuje oprez. “Obično bismo uvijek preporučili da je unutarnja usporedba puno važnija. Postavljanje vlastitih osobnih ciljeva, umjesto da se toliko gleda na vanjske metrike.”
Autori studije također pozivaju korisnike da budu općenito ljubazniji prema sebi.
Krivnja i sram nisu motivirajući.
Krivnja zbog nepostizanja ciljeva, ili čak sram zbog toga, nisu dobri motivatori. Sportski psiholog Kleinert iz Kölna naglašava da je stoga važno oprostiti si neuspjehe i pogreške. Ali postoji mnogo ljudi koji se jako teško nose s vlastitim greškama i neuspjesima, a zatim se omalovažavaju i negativno osuđuju. “To je također velika skupina i oni naravno posebno pate.”
Istraživači ne savjetuju protiv fitness aplikacija
S druge strane, samopostavljeni ciljevi koje težimo uz pomoć aplikacije također mogu ojačati naš osjećaj samoefikasnosti i pružiti potvrdu. Stoga sportski znanstvenici općenito ne savjetuju protiv korištenja fitness aplikacija. Sportski psiholog Kleinert, na primjer, hvali poticaj za više vježbanja koji takve aplikacije mogu pružiti.
Pauze u aplikacijama su korisne
U konačnici, sportski psiholog također savjetuje uzimanje pauza od korištenja aplikacija i slušanje svog tijela. “Trebali biste redovito razmatrati pomaže li mi ova aplikacija zapravo, mogu li je stvarno učinkovito koristiti i osjećam li se dobro na kraju dana nakon korištenja. Ako je korištenje veći teret, onda je vrijeme da izbrišete aplikaciju.”
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wissen/gesundheit/fitness-apps-100.html
