Kako se događaju femicidi
N&P:D.A.
Koliko se femicida događa u Njemačkoj? I što je točno femicid? Studija pokazuje:
Često počinje prekidom veze – često potaknutim ljubomorom i seksizmom.
Fatima E. je u životu doživjela toliko nasilja da je to gotovo nezamislivo. Promijenili smo joj ime. Njezin strah da će je obitelj prepoznati, pronaći i ubiti je prevelik.
Fatimina obitelj dolazi s Bliskog istoka i muslimanska je, ali dugo žive u Njemačkoj, objašnjava Fatima. „Moja majka je često govorila: Ako kći pogriješi, u Njemačkoj je to vrlo jednostavno. Za ubojstvo iz nehaja dobijete samo nekoliko godina, a u zatvoru dobijete hranu, a ako je to zbog časti, čovjeku se ništa ne događa.“
“Ubojstva iz časti” čine samo mali udio
Fatima je izbjegla femicid. To je opći izraz za ubojstvo žene jednostavno zato što je žena. Njezin slučaj odgovarao bi profilu takozvanog ubojstva iz časti. Ali: “Ubojstva iz časti” su vrlo rijetka u usporedbi s drugim slučajevima femicida. To je jedan od nalaza studije “Femicidi u Njemačkoj”. Cilj joj je, po prvi put, pružiti razumijevanje koliko se femicida događa u Njemačkoj i koji su temeljni motivi. U tu svrhu tim je analizirao više od 50.000 stranica spisa iz pet saveznih država.
Podaci dolaze iz 2017. kako bi se osiguralo da su kazneni postupci zaključeni u vrijeme prikupljanja podataka. Studija se usredotočila na pet saveznih država iz razloga vremena i troškova.
Femicidi ne slijede obrazac
Jörg Kinzig je profesor kriminologije na Sveučilištu Eberhard Karls u Tübingenu i voditelj projekta studije. Njegovo najvažnije otkriće: Femicidi ne slijede obrazac, već su “nevjerojatno raznoliki”.
Međutim, jedan scenarij je posebno čest: femicidi u vezi s propalom vezom. “Kada muškarac shvati da je veza definitivno završila. Ili kada vjeruje – a to može, a i ne mora biti istina – da je žena bila seksualno nevjerna, i tada subjektivno ne vidi drugu mogućnost nego reagirati na tu rastavu ili percipiranu nevjeru ubojstvom.”
No, postoje i potpuno drugačiji slučajevi. Na primjer, femicidi povezani sa starenjem ili bolešću, koji su često popraćeni samoubojstvom muškarca. U tim slučajevima obično nema naznaka nesretne ili čak nasilne veze.
Osim femicida partnera i bivših partnera, Kinzigov tim je također identificirao slučajeve femicida sa seksualnim motivom (bez partnerstva) i ubojstva majki i baka. U značajnom broju slučajeva, počinitelj je patio od mentalne bolesti.
Ali što je zajedničko ovim slučajevima? Kada se femicid smatra femicidom? Istraživačka grupa je na kraju detaljno analizirala 197 pokušaja ili dovršenih ubojstava žena. Od njih, tim je klasificirao 133, ili oko dvije trećine, kao femicide u širem smislu. Za istraživače, femicid zahtijeva da je ubojstvo usmjereno protiv ženske osobe, da je počinitelj djelovao namjerno i da čin ima rodnu komponentu.
To znači da su femicidi u ovom smislu definirani kao sve vrste ubojstava u kojima su žene nesrazmjerno pogođene – poput ubojstava prostitutki – ili u kojima su ubijene u određenoj društvenoj ulozi, na primjer kao bivši partner ili majka.
Uža definicija femicida identificira seksistički motiv
Kinzigov tim zatim je razvio drugu, užu definiciju femicida. Ova se definicija usredotočila na to je li čin počinjen sa seksističkim motivom. “Na primjer, ako muškarac, zbog patrijarhalne posesivnosti, nije mogao podnijeti činjenicu da ga je žena ostavila”, objašnjava Kinzig.
Prema ovoj definiciji, ostala su 74 pokušaja ili dovršena femicida – u pet njemačkih država, unutar samo jedne godine. Iako to znači da su femicidi još uvijek rijetki u Njemačkoj u usporedbi s drugim zemljama, prema Kinzigu, oni predstavljaju samo vrh ledenog brijega nasilja nad ženama.
Kriminolog preporučuje bolju prevenciju
Kako dakle možemo zaštititi žene? Kriminolog Kinzig nije za strože kazne. Vjeruje da je prevencija važnija: stvaranje dovoljno mjesta u skloništima za žene, uključujući i za djecu žrtava. Rad na odgoju dječaka. Također smatra da je elektronički monitor za gležnjeve koji je nedavno odobrila savezna vlada korak u pravom smjeru, iako mali.
S druge strane, pogođene žene treba poticati da napuste nasilne veze. Ovaj prijedlog podržava i socijalna radnica Stefanie Sickinger, direktorica katoličkog skloništa za žene u Karlsruheu.
Ali ona također kaže da je potrebna lako dostupna podrška: “To znači da smo svi u društvu pozvani da tim ženama pristupimo s minimalnim predrasudama. Tema obiteljskog nasilja oduvijek je bila obavijena sramotom. A ako zatim preispitamo ono što žene prijavljuju, često se više ni ne usude potražiti pomoć.”
Pravo na skrbništvo nad djecom predstavlja opasnost za žene
Fatima E., koja je doživjela nasilje ne samo od roditelja i braće i sestara već i od bivšeg partnera, smatra da bi se zakoni o skrbništvu nad djecom trebali promijeniti. Čak i ako ne zna gdje se trenutno nalazi, njezin partner i dalje ima zajedničko skrbništvo.
Nova studija o femicidu naglašava Fatiminu zabrinutost: U devet ispitanih slučajeva, počinitelj je iskoristio kontakt sa zajedničkim djetetom kako bi zaobišao zaštitne mjere i ubio ženu.
Potrebno je više podataka o femicidima
Postoji mnogo načina za sprječavanje femicida. Međutim, prema Kinzigu, potreban je i svojevrsni monitor femicida – odnosno više podataka – kako bi se identificirale daljnje korelacije i učinkovitije provodile preventivne mjere.
Žensko sklonište u Karlsruheu sada to preuzima u svoje ruke – zajedno s drugim gradskim agencijama koje se bave obiteljskim nasiljem, izvještava Sickinger. Jer u ženskim skloništima ima mnogo žena koje su preživjele femicid, ali se ne pojavljuju ni u jednoj statistici jer nikada nisu kontaktirale policiju. „Na primjer, pratio sam ženu koja je kasnije izjavila da ju je odvukao u svoj automobil, odvezao na otvoreno polje, izbacio iz automobila, progonio preko polja i pokušao je pregaziti. To je nešto što potencijalno može biti prilično smrtonosno.“ Također su redoviti slučajevi davljenja žena dok ne izgube svijest.
Ženska skloništa su od velike važnosti za žrtve.
Rad ženskih skloništa bio je ključan i za Fatimu. Bijeg tamo za nju je značio početak novog života bez nasilja. Iako je još uvijek bila ispunjena strahom, imala je i nadu: “Moja djeca su također puno naučila iz skloništa u kojem sam bila. Da se djeca bore za sebe i progovore kada stvari nisu u redu, te da ako nešto ne žele, kažu ne.”
Dubinski intervju s autorom studije Jörgom Kinzigom može se pronaći u ARD podcastu “Das Wissen” (Znanje). Epizoda nosi naslov “Femicidi u Njemačkoj – Najveća studija do sada”.
Pomoć žrtvama nasilja
Usluge podrške žrtvama nasilja dostupne su na telefonskoj liniji Saveznog ureda za obiteljske poslove i civilno društvo te na besplatnoj telefonskoj liniji 116 016, dostupnoj 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Nudi se i online savjetovanje putem chata ili e-pošte. Ostali resursi uključuju lokalna skloništa za žene i savjetodavne centre. U hitnim slučajevima nazovite 110.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/inland/gesellschaft/femizide-deutschland-100.html
