Kada obećanje o usponu prema gore (Aufstiegsversprechen) više ne vrijedi
N&P:D.A.
Težnja za većim prosperitetom kroz rad, obrazovanje i marljivost motivirala je bezbrojne generacije. Ali za mnoge mlade ljude danas, veliko obećanje društvene usponu prema gore više ne vrijedi.
Unatoč dobrom obrazovanju, sveučilišnom studiju ili poslovima, mnogi mladi ljudi ne vjeruju da će imati bolju budućnost od svojih roditelja. To postaje jasno kada razgovarate s mlađom generacijom.
Dvadesetpetogodišnji Lexi opisuje svoju trenutnu financijsku situaciju kao napetu i skeptičan je prema svojoj budućnosti: „Moji roditelji odrasli su u drugačijem dobu, s drugačijim izgledima. Uspjeli su završiti studij, brzo pronaći posao i sve izgraditi od nule. Ne vidim te prilike za sebe.“
Samo manjina vjeruje u uzlaznu mobilnost
Studija Ludwig Erhard Foruma, u kojoj je anketirano 1000 građana, također pokazuje da 41 posto anketiranih osoba u dobi od 18 do 25 godina ne vjeruje da će im marljivost i naporan rad omogućiti da postignu bolji život u Njemačkoj od generacije svojih roditelja.
Samo 16 posto ispitanika još uvijek je apsolutno uvjereno da je društvena mobilnost moguća. Do tog je zaključka došao profesor Stefan Kolev, akademski direktor Ludwig Erhard Foruma, koji redovito proučava osjećaj blagostanja među mladima.
On ovaj trend prvenstveno pripisuje ekonomskoj situaciji u Njemačkoj: “Okvirni uvjeti koje pružamo mladima nisu nužno dobri. Ako pogledamo stanje socijalne države ili nacionalni dug, onda mladi imaju razloga za nezadovoljstvo.”
Je li “omjer troškova i koristi” njemačke države manjkav?
Nadalje, ono što Kolev naziva “omjerom troškova i koristi” njemačke države je neuravnoteženo: “To jest, koje cijene ili poreze naplaćujemo ljudima? I koje usluge država pruža u smislu infrastrukture, njemačke željeznice, obrazovanja ili zdravstvene zaštite? I taj se omjer troškova i koristi pogoršao u posljednjih 20 godina.”
Ronja Ebeling, stručnjakinja za mlade i poslovna konzultantica, ističe da je životni standard mladih ljudi danas često bolji od standarda generacija njihovih roditelja i baka i djedova u istoj dobi. Mogućnosti stjecanja materijalnih dobara poput odjeće ili statusnih simbola poput automobila također su danas često lakše. Ipak, postizanje vlasništva nad domom i financijske fleksibilnosti ostaje nedostižno za mnoge.
Mladi ljudi razmišljaju o emigraciji
Ovaj trend često dovodi do razočaranja među mladima, prema Kolevovim riječima. Njegova studija je pokazala da je trećina ispitanika razmišljala o odlasku iz Njemačke iz ekonomskih razloga. Druga trećina izjavila je da im se motivacija da doprinesu svojim vještinama i pomognu napretku zemlje smanjila u posljednje tri godine.
Kolev upozorava na ozbiljne posljedice: “Ili napuštate Njemačku ili ostajete u Njemačkoj, ali se povlačite u neku vrstu unutarnje migracije. A ta unutarnja migracija znači da niste osobito aktivni u civilnom društvu ili gospodarstvu, da se povlačite u puzevu kucicu i kažete: ‘Samo radim po propisu.'” (“Ich mache Dienst nach Vorschrift.”)
Gdje su izgledi?
Iako u zemlji još uvijek postoji mnogo visoko motiviranih mladih ljudi koji naporno rade i koriste prilike, Kolev poziva saveznu vladu da ovaj trend shvati ozbiljno i suprotstavi mu se. Cilj je, kaže, ponovno generirati rast i, prije svega, uvjeriti mlade ljude da su izgledi za rast zemlje daleko bolji nego što su trenutno.
Ebeling također naglašava važnost pružanja mladima više prilika da oblikuju vlastitu budućnost. “Ako osjećaju da mogu napraviti razliku ili postići nešto vlastitim naporima, onda ih to motivira i održava ih zdravima.” Stoga primarni fokus mora biti na tržištu rada, mirovinskom sustavu i inovacijama. U suprotnom, Njemačka riskira gubitak ključnih doprinositelja i mladih talenata.
Izvor: tagesschau.de
