Kad novac nije dovoljan unatoč radu
N&P: D.A.
Smatra se da je jedna od šest osoba u Njemačkoj u riziku od siromaštva. Istovremeno, inflacija ponovno raste, što energiju i svakodnevne kupnje čini posebno skupima. Što to znači za pogođene?
Statistički gledano, gotovo svaka šesta osoba u Njemačkoj je u riziku od siromaštva. Iza ove brojke kriju se individualne životne priče, neuspjesi i svakodnevni život u kojem se svaki trošak mora pažljivo razmotriti. Osoba se smatra siromašnom ako su joj prihodi znatno niži od prosjeka za društvo.
Za samce, prag trenutno iznosi 1.446 eura neto mjesečno. Za obitelj s dvoje odraslih i dvoje djece, to je 3.036 eura. Oni ispod ove razine prihoda više si ne mogu priuštiti mnoge stvari koje drugi uzimaju zdravo za gotovo: obroke u restoranima, novu odjeću, kratki odmor.
Statistika pokazuje da siromaštvo u Njemačkoj raste godinama. U 2023. godini 14,4 posto stanovništva smatralo se u riziku od siromaštva; do 2024. godine ta se brojka povećala na 15,5 posto, a do 2025. iznosila je 16,1 posto. Posebno su pogođeni samohrani roditelji, osobe koje žive same, nezaposleni i umirovljenici. Stopa rizika od siromaštva iznosi 28,7 posto za samohrane roditelje, 30,9 posto za osobe koje žive same, a čak 64,9 posto za nezaposlene; 19,1 posto umirovljenika je u riziku od siromaštva.
“Više od 13 milijuna ljudi – koliko brzo raste rizik od siromaštva”
Svakodnevni život na rubu
Priča Katje Schon iz Homberg-Efzea ilustrira kako se ove brojke prenose u svakodnevni život. Ona radi u “Einladenu” (banci hrane) Diakonie – ustanovi u kojoj se hrana i druge potrepštine dijele po niskim cijenama. Za nju je ovo program reintegracije koji financira centar za zapošljavanje, a ne redovan posao.
Katja Schon prima osnovnu pomoć za prihode, što joj ostavlja oko 400 eura mjesečno za namirnice i ostale potrepštine nakon svih fiksnih troškova. Godinama vodi kućni proračun, pomno planirajući i odgađajući kupnju s jednog mjeseca na drugi. Nekada je radila u sestrinstvu, ispunjavajućem zanimanju. Međutim, bolest i odvojenost od partnera promijenili su sve: Danas je samohrana majka male kćeri.
“Želim da moje dijete što manje bude pogođeno svim ovim”, kaže. Tipično radno vrijeme u sestrinstvu – rane, kasne i vikend smjene – praktički je nemoguće uskladiti s brigom za malo dijete. Katja Schon predstavlja mnoge samohrane roditelje koji su uhvaćeni između skrbi za druge i plaćenog zaposlenja te na kraju jedva spajaju kraj s krajem unatoč velikom trudu.
Siromaštvo pogađa i srednju klasu
Istraživanje siromaštva pokazuje da siromaštvo više nije marginalna pojava; ono sve više utječe na srednju klasu. Uzroci su međusobno pojačavajuće krize – pandemija koronavirusa, eksplozija cijena energije uzrokovana ratom u Ukrajini i uporno visoka inflacija, koju je nedavno dodatno potaknuo rat u Iranu.
Posljedica: Stanovanje, prijevoz, grijanje i hrana postaju osjetno skuplji, posebno za kućanstva s nižim prihodima. Trenutno inflacija ponovno raste: U ožujku su cijene u Njemačkoj porasle za 2,7 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine – najviša stopa inflacije od siječnja 2024. U veljači je iznosila 1,9 posto, a u siječnju 2,1 posto.
Energija je glavni pokretač ovog rasta cijena, s cijenama energije koje su u ožujku porasle za 7,2 posto u usporedbi s prethodnom godinom; goriva i loživo ulje zabilježili su posebno nagle poraste cijena. Temeljna inflacija, koja isključuje troškove energije i hrane, iznosi 2,5 posto – znak da opća razina cijena nastavlja rasti.
Kad vas posao ne štiti
Biti u opasnosti od siromaštva ne znači automatski biti nezaposlen. Osim djece i mladih, pogođeni su i mnogi odrasli koji rade u sektoru s niskim plaćama i moraju nadopunjavati svoje prihode državnim naknadama. Čak ni dugo radno iskustvo ne nudi nužno zaštitu – kao što ilustrira primjer umirovljenice Ursule.
U početku je završila naukovanje u maloprodaji, a potom je radila u ugostiteljstvu – uvijek u sektoru u kojem su mnogi zaposlenici desetljećima bili registrirani na minimalnoj plaći. Danas njezina mirovina nije dovoljna da pokrije sve njezine životne troškove.
Poput mnogih drugih starijih građana, stoga koristi usluge banke hrane za nabavu namirnica. Frankfurtska banka hrane izvještava o sve većem broju umirovljenika koji ovise o podršci jer su troškovi života značajno porasli. “Činjenica je da siromaštvo među starijim osobama raste”, kaže Peter Metz, predsjednik Frankfurtske banke hrane.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/verbraucher/armut-in-deutschland-100.html
