IG BCE: ‘Najveće povećanje plaća u kemijskoj industriji u više od 30 godina’

IG BCE: ‘Najveće povećanje tarifa u kemijskoj industriji u više od 30 godina’

N&P:D.A.

U jeku plinske krize i rekordne inflacije, sindikati i poslodavci dogovorili su znatno više novca za 580.000 zaposlenih u kemijskoj i farmaceutskoj industriji. Trećeg dana kolektivnog pregovaranja u Wiesbadenu dogovorili su neoporezive posebne isplate od oko 3000 eura i trajno povećanje plaća za 3,25 posto u dvije faze. Dok se udruga poslodavaca BAVC pozivala na klauzule fleksibilnosti koje tvrtkama daju slobodu, sindikat IG BCE govorio je o “najvećem povećanju plaća u kemijskoj industriji u više od 30 godina”. Ovaj bi dogovor mogao poslužiti kao signal za druga kolektivna pregovaranja s milijunima pogođenih.

Zaposlenici u kemijskoj i farmaceutskoj industriji dobit će dva efektivna povećanja plaća od siječnja 2023. i od siječnja 2024.

Također će postojati jednokratne isplate kao “inflacijski novac” bez plaćanja poreza i drugih davanja – oni će također biti isplaćeni u dva koraka od po 1500 eura: u siječnju 2023. i najkasnije u siječnju 2024.

Savezna je vlada u borbi protiv inflacije omogućila ovu mogućnost neoporezivih jednokratnih uplata do 3000 eura, što porezni obveznici sudjeluju -financiran.

Kolektivni ugovor, koji se odnosi na 1900 tvrtki, ima rok trajanja od 20 mjeseci.

Predsjednik BAVC-a Kai Beckmann rekao je: “Ovim rezultatom održavamo ravnotežu između konkurentnosti tvrtke i interesa naših zaposlenika.

” Poslodavci, koji su plinsku krizu više puta nazivali teretom, uz razmjerno dugoročnu klauzulu progurali su i klauzulu o fleksibilnosti: tvrtke s ekonomskim problemima mogu odgoditi dva povećanja plaća do tri mjeseca. Ovo se ne odnosi na posebno plaćanje. Glavni pregovarač Hans Oberschulte govorio je o “zaključku usmjerenom na krizu”.

Posebna davanja bez poreza i socijalnog osiguranja posebno su rasteretila skupine nižih plaća u industriji, naglašava IG BCE. Za zaposlenike paket znači neto olakšicu od prosječno 12,94 posto tijekom mandata. Predsjednik IG BCE, Michael Vassiliadis, rekao je da su stranke kolektivnog ugovora preuzele odgovornost u “povijesnoj iznimnoj situaciji” s neviđenom stopom inflacije i prijetnjom recesije. U industriji sporazumni sporazumi u kolektivnom pregovaranju imaju dugu tradiciju: posljednji štrajk bio je 1971. godine.

Zbog neizvjesnosti oko ukrajinskog rata i inflacije, IG BCE i BAVC već su se u travnju dogovorili o djelomičnom sporazumu kao mostu koji istječe krajem listopada: jednokratna isplata od 1400 eura. IG BCE je izvorno zahtijevao povećanje plaća iznad stope inflacije. Međutim, s energetskom krizom, stopa inflacije od tada je nastavila rasti i dosegla 10 posto u rujnu – najvišu razinu u više od 70 godina.

Plinska kriza, koja posebno pogađa kemijsku industriju, također se od tada pogoršala. S udjelom od 15 posto, treći po veličini njemački industrijski sektor najveći je potrošač plina nakon automobila i strojarstva. Plin mu je potreban ne samo kao izvor energije, već i kao sirovina u proizvodnji plastike ili primjerice gnojiva. Osim toga, industrija može prenijeti cijene plina samo u ograničenoj mjeri. Nakon pada zarade, kemijska tvrtka BASF već je najavila program štednje za smanjenje godišnjih troškova izvan proizvodnje za 500 milijuna eura. Prijeti ukidanje radnih mjesta u sjedištu u Ludwigshafenu.

Kemijska i farmaceutska industrija, s rekordnom prodajom od oko 220 milijardi eura prošle godine, ima financijsku slobodu. Međutim, Vassiliadis također vidi signalni učinak u dogovoru koji nadilazi industriju. Zbog inflacije posebno je u fokusu kolektivno pregovaranje. Dok sindikati žele progurati velika povećanja plaća, gospodarstvo upozorava na preopterećenje.

Drugi razgovori o kolektivnom pregovaranju su shodno tome teški. U zastoju su pregovori za gotovo 3,8 milijuna zaposlenih u metalskoj i elektroindustriji. IG Metall ovdje traži povećanje plaća od 8 posto. Teške runde pregovora prijete i u pregovorima planiranim za početak iduće godine za oko 2,5 milijuna zaposlenih u javnom sektoru. Verdi i udruga državnih službenika traže povećanje od 10,5 posto. S obzirom na takve brojke, neki ekonomisti vide opasnost od spirale plaća i cijena koja bi mogla potaknuti inflaciju. Diploma kemije s posebnim plaćanjima sada bi mogla biti uzor.

Izvor: t-online(.)de

Schreibe einen Kommentar

Deine E-Mail-Adresse wird nicht veröffentlicht. Erforderliche Felder sind mit * markiert

Diese Website verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre mehr darüber, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden.