Način života važniji je od gena
N&P:D.A.
Imamo značajan utjecaj na to hoćemo li zdravo stariti i živjeti dugo. Prema jednoj studiji, najveći utjecaj na to nemaju naši geni, već naši životni uvjeti.
Već su brojne studije pokazale da je zdrava prehrana s puno kretanja važna za zdrav i dug život. Ono što je iznenađujuće u studiji koju su sada objavili znanstvenici predvođeni Cornelijom van Duijn, profesoricom epidemiologije na Sveučilištu Oxford u Engleskoj u časopisu Nature, jest koliki je zapravo utjecaj vanjskih čimbenika, kao što su naš način života i životni uvjeti, na životni vijek.
Rizik od ranog umiranja puno više ovisi o čimbenicima okoliša nego o genetskoj predispoziciji.
Na rizik od smrti utječe 17 posto čimbenika okoliša
U svojoj su studiji znanstvenici uspjeli pripisati 17 posto rizika od rane smrti vanjskim čimbenicima, dok su samo dva posto rizika od smrti povezali s genima.
Za svoje analize znanstvenici su procijenili i potom usporedili oko 500.000 skupova podataka iz UK Biobank, baze podataka koja se sastoji od uzoraka krvi i osobnih podataka kao što su dob, smrt i bolest. Studija je jedna od najvećih u ovom istraživačkom području, naglašava Cornelia van Duijn, glavna autorica rada.
Pušenje i životna sredina utječu na životni vijek
Životni uvjeti, socioekonomski status i financije presudni su za životni vijek; “oni uvelike određuju koliko dugo živite”, sažima rezultate van Duijn.
Tim predvođen nizozemskim epidemiologom identificirao je ukupno 85 faktora koji utječu na smrtnost. Istraživači su pobliže proučili 25 bolesti. Pušenje ima najveći utjecaj na smrtnost.
No nedostatak tjelovježbe, manje od sedam sati sna po noći te živite li sami ili u vezi također imaju negativne učinke na zdravlje. Financijske mogućnosti, poput zaposlenja, prihoda i veličine stana također igraju ulogu u zdravlju.
Uglavnom genetski: rak dojke i demencija
No utjecaj okolišnih čimbenika nije veći od utjecaja gena u svim bolestima, naglašava Björn Schumacher, voditelj Instituta za stabilnost genoma u starenju i bolestima Sveučilišta u Kölnu.
U slučaju raka dojke, primjerice, “postoje genetski faktori”, kaže znanstvenica koja posebno istražuje ulogu oštećenja genoma u starenju. “Čak i kod demencije vidimo da su genetski čimbenici važni”, dodaje.
“Razmišljajte više o prevenciji bolesti”
Budući da je način života ključan za mnoge po život opasne bolesti kao što su kronična bolest pluća (KOPB), rak pluća i kardiovaskularne bolesti, “moramo početi više razmišljati o prevenciji bolesti”, upozorava istraživač van Duijn.
Ali ne samo svaki pojedinac, nego i društvo je pred izazovom. U konačnici, zdravlje je također i društveno pitanje: oni koji imaju više obrazovanja i stoga obično imaju dostatna financijska sredstva mogu u konačnici živjeti zdravije – i stoga obično dulje. Ovo otkriće također podupire studija.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wissen/gesundheit/lebensstil-wichtiger-als-gene-100.html
