Optimizam unatoč mnogim krizama
N&P:D.A.
Mlada generacija u Njemačkoj je pod stalnim ekonomskim i političkim pritiskom, ali ipak s povjerenjem gleda naprijed. To pokazuje osma studija trendova “Mladi u Njemačkoj 2025.”
Nastava se danas održava u školskom vrtu. Opuštena atmosfera, ali ozbiljna tema. Profesor geografije Andreas Aust razgovara sa svojim razredom o tome što bi se moglo dogoditi u Ukrajini nakon rata. U 10.a razredu srednje škole Norf u Neussu učenici pomno prate što se događa u svijetu.
„Svakako razmišljam“, kaže Anton Nobes. „Upravo smo vidjeli političku promjenu u Njemačkoj. Hoće li vlada uspjeti staviti krizu pod kontrolu, hoće li se išta promijeniti, ostaje za vidjeti. Svakako će biti uzbudljivo gledati.“
Njegova susjeda sa zabrinutošću gleda na Sjedinjene Države: „Donald Trump je sada tamo postao predsjednik. Po mom mišljenju, nepredvidljiv je. Ne znam što planira niti kako se osobno nosi sa sukobima.“ Kolegica iz razreda skeptična je prema svojoj studentskoj razmjeni u SAD-u: „Malo sam zabrinuta kako će biti kad budem u SAD-u. Kakav bi to učinak moglo imati na mene.“
Trajni krizni modus ostaje stvarnost
Prema studiji “Mladi u Njemačkoj 2025.”, napeta situacija u Ukrajini i na Bliskom istoku najstresnija je za mlade ljude. 62 posto ispitanika zabrinuto je zbog toga. Pedeset i sedam posto ima ekonomske probleme poput inflacije, a 48 posto zabrinuto je zbog skupih ili rijetkih stanova. Daljnjih 48 posto boji se podjele u društvu. Klimatske promjene brinu 47 posto.
“Za mnoge, trajni krizni način ostaje stvarnost – razina psihološkog stresa ostaje odgovarajuće visoka, a vidimo gotovo četvrtinu mladih koji kažu da osjećaju da im je potrebno liječenje”, kaže Kilian Hampel, koji je doprinio studiji. Gotovo polovica ispitanika žalila se na stres, a trećina na iscrpljenost. Za studiju je intervjuirano više od 6000 ljudi u dobi od 14 do 69 godina.
Povjerenje u politički sustav se opada
Analiza pokazuje da se povjerenje u politički sustav raspada: Mnogi mladi osjećaju se nezastupljenima od strane etabliranih stranaka i, prema studiji, sve se više okreću alternativnim ili radikalnim snagama – manje iz ravnodušnosti nego iz razočaranja politikom.
„Iskustva posljednjih godina ostavila su im dojam da se njihove brige ne shvaćaju ozbiljno – iako se alarm diže godinama. Nedavni izbori pokazuju ogromnu fragmentaciju i polarizaciju u kojoj se nalazi mlađa generacija“, kaže Hampel.
Mlađi preuzimaju odgovornost za starije osobe
Unatoč tome, spremni su preuzeti teret: Većina prihvaća veće mirovinske doprinose kako bi osigurala skrb za starije osobe. „Mlađa generacija pokazuje solidarnost sa starijim osobama, spremna je naporno raditi i vodi se tradicionalnim vrlinama“, kaže voditelj studije Simon Schnetzer.
Mnogi mladi boje se siromaštva u starosti ili kolapsa mirovinskog sustava. Prepoznaju potrebu doprinosa financiranju današnjih mirovina – 44 posto osjeća se djelomično odgovornim za to, samo četvrtina se ne slaže, a trećina je neodlučna. Istovremeno, međutim, većina mladih odbacuje povećanje dobi za odlazak u mirovinu (65%) ili snižavanje razine mirovina (74%). Umjesto toga, očekuju povećanje saveznih subvencija i veću državnu potrošnju na mirovine. Očekuju pošten međugeneracijski ugovor s jasnom vizijom za budućnost.
Sve više mladih ljudi s punim radnim vremenom
Studija razbija stereotip da su mladi ljudi posebno lijeni. 81 posto radi s punim radnim vremenom. To je znatno više nego u starijim generacijama. Ali stavovi su se promijenili. Ideja napornog rada u mlađim godinama kako bi se izgradio život za kasnije postaje manje rasprostranjena – očito i rezultat spoznaje da nije jasno kako će život izgledati za nekoliko godina.
„Ono što se često pogrešno tumači kao lijenost zapravo je samozaštita, naime svjesni pokušaj izbjegavanja prekomjernog rada i preopterećenja. To je razumljivo s obzirom na to da je psihološki stres već vrlo izražen u ovoj generaciji i da ima malo prostora za dodatni, dugoročni stres“, kaže Hampel.
Umjetna inteligencija kao prilika i izazov
U srednjoj školi Norf u Neussu učenici rade s tabletima. To mnoge stvari olakšava. Međutim, istovremeno digitalizacija, a posebno umjetna inteligencija, predstavlja i izazov.
Učenik Luis Süßmuth boji se da bi umjetna inteligencija s vremenom mogla preuzeti primat: “S jedne strane, mislim da nudi mnogo potencijala i prostora za inovacije. S druge strane, također mislim da moramo naučiti kako je odgovorno koristiti kako bismo je mogli nastaviti učinkovito koristiti u budućnosti i kako bismo i dalje zadržali kontrolu nad njom.”
65 posto je optimistično u pogledu budućnosti
Anton Nobes razmišlja o svojim karijernim izgledima. “Kad završim fakultet, kada za 15 godina uđem na tržište rada, kako će to izgledati? Hoće li poslovi koji bi me sada mogli zanimati uopće još uvijek postojati? Hoće li izgledati potpuno drugačije? Teško je sada predvidjeti.”
Ipak, studija sadrži i neke dobre vijesti: 65 posto ispitanika optimistično je u pogledu budućnosti.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/inland/gesellschaft/jugendstudie-118.html
