Zašto je financijska pismenost toliko važna
N&P: D.A.
Samo trećina Nijemaca smatra svoje financijsko znanje dobrim. Istovremeno, sve više njih tone u dugove. Dobri obrazovni programi mogu pomoći. Ali kakvo je stanje financijske pismenosti?
Siromaštvo u starosti zbog nedostatka privatne skrbi, duga kroz loše kredite i pogrešne potrošačke odluke ili jednostavno preskupih ugovora: Nedostatak financijskog obrazovanja mnoge ljude dovodi u financijske probleme.
Samo 30 posto smatra da je njihovo znanje visoko
Na prvi pogled, Njemačka ne stoji loše u financijskoj pismenosti. U istraživanju OECD-a iz 2023. o financijskom obrazovanju odraslih, Savezna Republika postigla je rezultat iznad prosjeka zemalja sudionica. Međutim, studija ima nekoliko nedostataka, objašnjava Carmela Aprea, profesorica poslovnog obrazovanja na Sveučilištu u Mannheimu. Na primjer, zadaci su bili relativno jednostavni. “Za snalaženje u današnjem financijskom okruženju potrebno vam je znatno više znanja.”
Nakon detaljnijeg pregleda, situacija nije tako pozitivna, kaže Aprea. “Ako ljudima postavimo prava pitanja i pogledamo što rade u svojim svakodnevnim financijskim odlukama, vidimo da to nije tako sjajno.” “Trenutno stanje financijske pismenosti u Njemačkoj nije dobro. Barem ne prema vlastitoj percepciji građana – veliki dio kaže da o tome ne znaju puno”, kaže Hermann-Josef Tenhagen, glavni urednik Finanztipa.
Trenutno stanje financijske pismenosti u Njemačkoj nije dobro. Barem ne prema vlastitoj percepciji građana – oni uglavnom kažu da o tome ne znaju puno. Samo 30 posto Nijemaca ocjenjuje svoje znanje u deset ključnih financijskih područja, poput bankarstva, burze ili građevinarstva, kao visoko ili vrlo visoko, prema nedavnom istraživanju koje je naručila web stranica za financijsko savjetovanje. Nadalje, postoje ekstremne nejednakosti među skupinama stanovništva, na primjer, među spolovima. U prosjeku, 36 posto muškaraca ocijenilo je svoje financijsko znanje kao dobro ili vrlo dobro, u usporedbi sa samo 23 posto žena.
Mnogi mladi ljudi su u dugovima
Nadalje, postoje značajni nedostaci među ljudima s niskom razinom obrazovanja i ograničenim financijskim resursima, kaže Aprea. “To znači da oni kojima je to najpotrebnije imaju to najmanje.” Razlike su posebno velike među mladima. Prema studiji “Mladi u Njemačkoj 2025.”, petina mladih od 14 do 29 godina u Njemačkoj je u dugovima – rekordno visoka razina.
A prema studiji MetallRente, manje od trećine mladih od 17 do 27 godina kaže da su dobro informirani o planiranju mirovine. “Za one koji trenutno određuju smjer svog financijskog života, situacija je zaista teška”, kaže koautor Aprea. Samo polovica, na primjer, zna da visoki prinosi općenito dolaze s visokim rizicima.
A prema studiji MetallRente, manje od trećine mladih od 17 do 27 godina kaže da su dobro informirani o planiranju mirovine. Kako bi istaknula nedostatke i redovito dobivala podatke o financijskoj pismenosti mladih iz različitih njemačkih saveznih država, neprofitna zaklada Finanztip pokrenula je peticiju za sudjelovanje Njemačke u dobrovoljnom financijskom modulu OECD-ove PISA studije. „Ako želimo poboljšati financijsko obrazovanje u Njemačkoj, prvo moramo utvrditi gdje se nalazimo, gdje su najveći nedostaci i kako bismo ih mogli zatvoriti“, objašnjava glavni urednik Finanztipa Tenhagen.
Potrebne su jednake mogućnosti
Prikupljeno je više od 65 000 potpisa. Carmela Aprea, članica skupine koja savjetuje OECD o studiji “Financijska pismenost PISA”, podržava peticiju za anketiranje učenika. Smatra da je ključno početi učiti o financijama što je ranije moguće. “A škole definitivno igraju vitalnu ulogu, po mom mišljenju”, kaže. One su okruženja za učenje u kojima se svatko može dosegnuti. Prema studiji Sveučilišta u Siegenu, ekonomsko obrazovanje trenutno je zanemareno u školskim udžbenicima.
“Političari moraju osigurati da svi imaju pristup ovom obrazovanju”, dodaje Tenhagen. Objašnjava da netko s boljom financijskom pismenošću iz svoje obitelji ima prednost u mnogim financijskim pitanjima. “Ali jednake mogućnosti znače da čak i učenici čiji roditelji nisu toliko financijski pismeni moraju imati ovaj pristup”, naglašava potrošački novinar. Kroz svoju obrazovnu inicijativu “Finanztip Schule” (Škola financijskih savjeta), Zaklada Finanztip nudi školama besplatne nastavne materijale i projekte.
A potražnja je velika. „Učitelji su nevjerojatno zainteresirani za primanje pouzdanih informacija koje nisu pod utjecajem interesa pružatelja usluga.“ A događaji su također vrlo popularni među učenicima. „Hrli na događaj i zabavno je razgovarati s njima o tome koliko džeparca zapravo imaju, kako njime mogu upravljati i što bi s njim mogli učiniti“, izvještava Tenhagen.
Nema održivih opcija?
Unatoč tome, profesor Aprea smatra da financijsko obrazovanje ne bi trebalo završiti nakon škole: „Financijske odluke donose se tijekom cijelog života.“ Nadalje, prema Saveznom statističkom uredu (Destatis), starije osobe u prosjeku imaju znatno više duga od mlađih. „Čak i ako trenutne studije malo pretjeruju jer se temelje na samoprocjeni, vidimo da se rizik od duga i prezaduženosti povećava ne samo među mlađim ljudima već i među starijim osobama“, kaže stručnjak za ekonomsko obrazovanje.
To je još jedan razlog zašto je hitno potrebno bolje financijsko obrazovanje za sve. „Dostupno je mnogo programa, ali nijedan nije održiv“, kritizira Aprea. „Ništa ne gradi znanje, a posebno vještine donošenja odluka, na način da se zaista može pretpostaviti da će se to prevesti u poboljšano financijsko ponašanje.“ Mnogi programi su „loši u smislu sadržaja i metoda poučavanja“. Potrebni su minimalni kriteriji, kao što su neovisnost, činjenična točnost, relevantnost za svakodnevni život i znanstvena evaluacija.
Kako se manifestira nedostatak financijske pismenosti
Potrebno je pronaći okruženje za učenje nakon škole koje doseže sve ciljne skupine. „Mislim da poslodavci i sindikati također imaju ulogu ovdje“, kaže Aprea. Jer nedostatak financijske pismenosti ima utjecaj i na radnom mjestu. „Iz istraživanja stresa znamo da to dovodi do nevjerojatnih gubitaka u produktivnosti kada su zaposlenici zaokupljeni svojim financijskim problemima i ne mogu se koncentrirati na svoj posao“, kaže istraživač.
Dok se 65-godišnjaci često zadužuju skupim kreditima, oni mlađi od 25 godina, prema Destatisu, prvenstveno se zadužuju potrošnjom. To je također zbog značajki poput „kupi sada, plati kasnije“ i općih poticaja za kupnju putem interneta, gdje je lako izgubiti trag, kaže Aprea. „Mnogi ljudi s malo financijskog obrazovanja izloženi su pružateljima financijskih usluga i ponekad su prevareni“, kaže Tenhagen, glavni urednik Finanztipa.
Dok se 65-godišnjaci često zadužuju skupim kreditima, oni mlađi od 25 godina prvenstveno se zadužuju potrošnjom, prema Destatisu. Postoje mnogi primjeri za to, poput skupih tekućih računa, pretjerano skupog osiguranja automobila ili nepotrebnog osiguranja preostalog duga po kreditima. Istovremeno, financijska pismenost nudi prilike – na primjer, za smanjenje životnih troškova ili poboljšanje vlastitih ulaganja. „Ako ne znate ništa o burzi, onda ne znate ni da je najbolji način dugoročnog ulaganja ETF, a onda samo ostanete zaglavljeni na svom štednom računu i dobivate jedan posto povrata“, kaže Tenhagen.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/finanzen/finanzielle-bildung-deutschland-100.html
