Nedostatak stručnih osoblja
Industrija njegovanja/njegovatelja ovisi o stranim zaposlenicima
N&P:D.A.
Gotovo svako četvrto njegovateljsko osoblje u njemačkim domovima za starije i nemoćne sada dolazi iz inozemstva. Bez stranog medicinskog osoblja, industrija bi se urušila, upozorava Savezna agencija za zapošljavanje.
Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje, gotovo svaka četvrta medicinska sestra u njemačkom domu za starije i nemoćne dolazi iz inozemstva. „Sektor medicinskih sestara pati od ozbiljnog nedostatka kvalificiranih radnika, što postaje sve izraženije zbog demografskih promjena“, rekla je članica odbora Vanessa Ahuja. Bez stranog medicinskog osoblja, industrija bi već propala, naglašava Ahuja.
Strane snage održavaju njegovateljsku industriju na životu
Zbog sve starijeg stanovništva, potreba za osobljem stalno raste, što se odražava i na statistikama zaposlenika. Prema podacima Savezne agencije, broj zaposlenih u sektoru skrbi porastao je za dobrih 20 posto na 1,72 milijuna u posljednjih deset godina – znatno više nego na cijelom tržištu rada.
Treću godinu zaredom rast zaposlenosti u sestrinstvu isključivo je posljedica stranih radnika. 18 posto svih medicinskih sestara sada dolazi iz inozemstva.
A prema studiji Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB), na primjer, udio stranih zaposlenika u skrbi za starije osobe porastao je za 273 posto na gotovo 87 000 ljudi između 2013. i 2023. godine.
Mnoge medicinske sestre rade skraćeno radno vrijeme
Prema Saveznoj agenciji, sve manje medicinskih sestara dolazi u Njemačku iz Europskog gospodarskog prostora i Švicarske. U 2024. godini bilo je 3000 zaposlenih. U istom razdoblju, 13.000 novih zaposlenika došlo je izvan tih zemalja i dobilo je dozvolu boravka i rada u ovoj zemlji putem Zakona o kvalificiranoj imigraciji.
Prema Federalnoj agenciji, otprilike polovica medicinskih sestara prošle je godine radila nepuno radno vrijeme. Za usporedbu: za sve zaposlenike to je bilo oko jedne trećine. Prema riječima stručnjaka, to nije samo zbog visokog udjela žena u sestrinstvu, koji iznosi oko 80 posto. Gotovo trećina muškaraca također je bila zaposlena s nepunim radnim vremenom u industriji. Za sve zaposlene muškarce koji su obvezni plaćati doprinose za socijalno osiguranje, ta je brojka iznosila 13 posto.
Plaće su značajno porasle
Plaće u zdravstvenim i skrbničkim profesijama značajno su porasle u posljednjih deset godina. Zaposlenici s punim radnim vremenom primali su prosječnu bruto plaću od 4.048 eura u travnju 2024., isključujući posebne isplate, kako je nedavno objavio Savezni statistički ured. To je bilo 1.219 eura više nego deset godina ranije: U travnju 2014. prosječni bruto dohodak iznosio je 2.829 eura.
„Povećanje zarada bilo je veće u zdravstvenim i skrbničkim profesijama nego u mnogim drugim zanimanjima“, otkrili su statističari. „Jedan od razloga za to može biti uvođenje i razvoj zakonske minimalne plaće od 2015. godine, od koje su zaposlenici u zdravstvu i skrbi imali više koristi nego oni u drugim profesijama.“
U gospodarstvu u cjelini, zaposlenici s punim radnim vremenom u travnju 2024. zaradili su u prosjeku 3.978 eura bruto. To je bilo 988 eura više nego deset godina ranije.
Izvor: tagesschau.de
