Zdravlje i klima
Posljedični troškovi prehrane
Puno šećera, crvenog mesa i masti. Takva hrana ne samo da potiče razvoj bolesti – njihova proizvodnja također šteti okolišu i klimi. Ti naknadni troškovi su visoki i malo poznati.
To su skriveni troškovi koji se nikada ne pojavljuju. Njemački prehrambeni sustav uzrokuje ekološke i zdravstvene troškove koji opterećuju gospodarstvo i društvo – koji iznose milijarde eura. To pokazuje studija koju je naručio Greenpeace, a proveo Forum za ekološko-socijalno tržišno gospodarstvo (FÖS).
Samo proizvodnja mesa u Njemačkoj rezultirala bi troškovima štete za okoliš i klimu od oko 21 milijarde eura godišnje – uzrokovane, na primjer, emisijama stakleničkih plinova iz stočarstva i onečišćenjem zraka česticama i zagađivačima.
Osim toga, postoje i dobri 16 milijardi eura zdravstvenih troškova zbog prekomjerne konzumacije takozvanog crvenog mesa, šunke i kobasica, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, raka i dijabetesa tipa 2.
Posljedice prekomjerne konzumacije šećera opterećuju njemački zdravstveni sustav s dodatnih gotovo 12 milijardi eura godišnje, prema studiji. Prekomjerna konzumacija šećera može dovesti do pretilosti, dijabetesa, visokog krvnog tlaka, karijesa i parodontne bolesti.
„Pothranjenost je posebno raširena u zemljama s visokim i srednjim dohotkom. Zdrava, svježa i minimalno prerađena hrana biljnog podrijetla često se konzumira nedovoljno“, kaže Beate Richter iz Foruma za ekološko-socijalno tržišno gospodarstvo.
Mnoge smrtni slučajevi uzrokovani su nezdravom prehranom
Kardiovaskularne bolesti, dijabetes ili rak mogu biti posljedica. Ali kronična upala također je često posljedica loše prehrane. Jedna od posljedica: ljudi umiru prerano, kaže Barbara Bitzer iz Njemačkog saveza za nezarazne bolesti (DANK).
„Oko 20 posto ovih preuranjenih smrti moglo bi se izbjeći kada bismo u Njemačkoj imali odgovarajuće preventivne mjere. Drugim riječima, kada bismo imali okruženje koje bi svima olakšalo zdravu prehranu i više vježbanja.“
Mnogi troškovi su skriveni
Naknadne troškove ove štete za okoliš ne snose oni koji je uzrokuju, poput velikih poljoprivrednih tvrtki ili prehrambenih korporacija, već šira javnost. Ipak, oni se ne pojavljuju ni u kakvim izračunima i rijetko se priznaju.
Zato se smatraju skrivenim troškovima prehrane. Osim štete za okoliš, to uključuje i troškove koji proizlaze iz masovne pothranjenosti, poput nužnih tretmana kardiovaskularnih bolesti ili izostanaka s posla. Već 2018. godine, studija Sveučilišta u Augsburgu zaključila je da bi naša hrana morala biti i do 196 posto skuplja ako bi se uzeli u obzir naknadni troškovi. Primjenjuje se sljedeće pravilo: što je više prerađeno, to je skuplje.
Poskupljenje nezdrave hrane
Autori studije tvrde da bi djeca trebala učiti više o zdravoj prehrani u školi umjesto da ih reklame namame na nezdrave grickalice i bezalkoholna pića. Velika Britanija prednjači u tome.
„Njemačka se, s druge strane, oslanjala na dobrovoljne mjere. Ova je strategija neslavno propala. Između 2015. i 2021. godine sadržaj šećera u zaslađenim pićima smanjen je samo za dva posto; u Velikoj Britaniji u prosjeku je iznosio 30 posto“, kaže Barbara Bitzer.
U drugim zemljama upozorenja moraju biti navedena na ambalaži ako proizvod sadrži puno šećera ili soli. Takve mjere nedostaju u Njemačkoj. Supermarketi bi svojim kupcima trebali ponuditi zdrave proizvode po pristupačnim cijenama umjesto da ih mame na nezdravu prehranu jeftinim mesom ili jeftinim slatkim pićima. Stoga, potrošačke cijene moraju pružiti poticaje za kupnju zdrave i ekološki prihvatljive hrane, zahtijevaju autori studije.
Pozitivan trend
Prema Richteru, potrošnja mesa i šećera u Njemačkoj opada, ali je i dalje znatno iznad preporuka Njemačkog društva za prehranu. Istovremeno, svijest potrošača o održivoj hrani raste.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wissen/gesundheit/folgekosten-ernaehrung-100.html
