Takva je situacija u skrbi za starije osobe
N&P: D.A.
Kako se razvijaju brojke za one kojima je potrebna njega? Kakva je financijska situacija fondova osiguranja za dugotrajnu njegu? Očekuje li se povećanje doprinosa? Pogled na činjenice i brojke za Dan skrbi.
Trenutna situacija
Ministrica zdravstva Nina Warken namjerava već u svibnju predstaviti nacrt zakona o reformi sestrinske skrbi. To je zato što, slično zdravstvenom osiguranju, sustav dugotrajne skrbi trenutno bilježi deficite koji iznose milijarde. Posljedično, pritisak na djelovanje je ogroman. Osigurane osobe i oni kojima je potrebna skrb mogli bi se suočiti s dodatnim financijskim teretima. Nadalje, malo je vjerojatno da će se smanjiti opterećenje za otprilike 1,7 milijuna ljudi zaposlenih u gerijatrijskoj i općoj sestrinskoj skrbi.
Kako će se broj ljudi kojima je potrebna skrb razvijati u nadolazećim godinama?
Takozvani “baby boomeri” će temeljno promijeniti krajolik sestrinske skrbi u Njemačkoj. Ne samo da se predviđa da će broj ljudi kojima je potrebna skrb naglo porasti u nadolazećim godinama, već će se i značajan broj profesionalnih njegovatelja uskoro umiroviti. To predstavlja značajnu prijetnju pružanju skrbi starijim osobama.
Što to konkretno znači?
Više od 74 milijuna njemačkih građana obuhvaćeno je zakonskim sustavom osiguranja za dugotrajnu njegu. Broj ljudi kojima je potrebna njega više se nego udvostručio u posljednjih 20 godina: dok je 2003. godine nešto više od dva milijuna ljudi primalo naknade za dugotrajnu njegu, ta brojka sada iznosi gotovo šest milijuna. Trenutne projekcije predviđaju daljnji porast na između 6,8 i 7,6 milijuna do 2055. godine. Nadalje, prosječno trajanje njege se povećava.
Što objašnjava to?
Temeljni čimbenici su starenje društva, ali prije svega reforme sustava osiguranja za dugotrajnu njegu koje su rezultirale većim brojem primatelja naknada. Od 2017. godine osobe koje pate od demencije ili mentalnih bolesti također imaju pravo na naknade za dugotrajnu njegu.
Kako je strukturiran sektor medicinskih sestara u Njemačkoj?
Krajem 2023. godine u Njemačkoj je bilo otprilike 16.500 licenciranih domova za starije i nemoćne te oko 15.549 ambulantnih službi. Oko 818.000 ljudi radi u domovima za starije i nemoćne, a oko 446.000 u ambulantnim službama – pri čemu značajan broj u oba sektora radi nepuno radno vrijeme. Njemačko vijeće medicinskih sestara procjenjuje da će do 2034. godine nedostajati oko 500.000 medicinskih sestara (i u bolnicama i u skrbi za starije). Već sada je 115.000 radnih mjesta nepopunjeno.
Koju ulogu igraju strani njegovatelji?
Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje, gotovo svaki peti njegovatelj u gerijatrijskoj i općoj njezi ima strano državljanstvo. U bolnicama i klinikama udio stranih njegovatelja sada iznosi 17 posto; u ambulantnim i bolničkim ustanovama doseže čak 24 posto.
Gdje se brine o onima kojima je potrebna njega?
Od otprilike šest milijuna ljudi kojima je potrebna njega u Njemačkoj, 86 posto se brine kod kuće – oko milijun njih uz podršku stručnih službi za njegu. Oko 800.000 ljudi živi u ustanovama za stacionarnu njegu.
Koliko Njemačka troši na dugotrajnu njegu?
Prema podacima Saveznog statističkog ureda, zdravstveni izdaci u njemačkim ustanovama za njegu gotovo su se udvostručili u roku od deset godina. U 2023. godini potrošeno je ukupno 82,4 milijarde eura. Ove brojke pokrivaju izdatke u ambulantnim, bolničkim i djelomično bolničkim ustanovama za njegu.
Kakva je financijska situacija sustava osiguranja dugotrajne njege?
U 2025. godini prihodi za zakonski sustav osiguranja dugotrajne skrbi iznosili su približno 73,3 milijarde eura, dok su rashodi iznosili 73,8 milijardi. Prema ministru Warkenu, sustav osiguranja skrbi suočava se s manjkom od 7,5 milijardi eura u sljedećoj godini. Stručnjaci se boje da bi do 2033. taj manjak mogao premašiti 15 milijardi eura.
Kako se može postići održivo financiranje?
Fondovi osiguranja dugotrajne skrbi prvenstveno smatraju da je savezna vlada dužna podržavati sustav osiguranja koristeći porezne prihode. Sustav osiguranja dugotrajne skrbi navodno je financirao oko šest milijardi eura sredstava za pomoć zbog COVID-19. Fondovi su podnijeli tužbu jer, po njihovom mišljenju, savezna vlada im ne nadoknađuje te usluge, koje smatraju stranima osnovnoj svrsi sustava osiguranja. Smanjenje naknada također je mogućnost: restrukturiranje pet razina skrbi trenutno se raspravlja. Pristup razinama skrbi jedan i dva, posebno, mogao bi biti otežan – potez koji bi rezultirao time da manji broj ljudi prima naknade.
Jesu li na vidiku daljnja povećanja doprinosa za osiguranje dugotrajne skrbi?
Stopa doprinosa za osiguranje dugotrajne skrbi povećana je za 0,2 postotna boda na 3,6 posto s učinkom od 1. siječnja 2025. Savezna vlada odlučna je spriječiti svako daljnje povećanje, jer bi to povećalo troškove rada.
Godinama se vode rasprave o strukturnim reformama na strani prihoda: SPD i Zeleni zalažu se za program “građanskog osiguranja”, prema kojem bi doprinosili i državni službenici i samozaposlene osobe, a gdje bi se uzimali u obzir i prihodi ostvareni od dionica ili imovine. Nadalje, raspravlja se o tome da se od osoba s visokim primanjima zahtijeva plaćanje većih doprinosa – na primjer, povećanjem gornje granice procjene doprinosa. Kancelar Friedrich Merz (CDU) zalagao se za veću individualnu skrb, predlažući uvođenje dopunskog privatnog osiguranja za dugotrajnu skrb. Druga mogućnost bila bi proširiti postojeći fond rezervi za dugotrajnu skrb u trajnu kapitalnu rezervu.
Što je s brzo rastućim troškovima iz vlastitog džepa za stanovnike domova za starije i nemoćne?
U nacionalnom prosjeku, udio iz vlastitog džepa koji plaćaju stanovnici domova za starije i nemoćne sada iznosi otprilike 3245 eura mjesečno tijekom njihove prve godine boravka. A ti bi se troškovi mogli dodatno povećati: prema izvješćima, najavljena reforma dugotrajne skrbi predviđa da će se višeslojne subvencije koje pružaju fondovi osiguranja za njegu – koje stanovnici primaju kako bi smanjili svoje troškove na temelju trajanja boravka – povećavati sporije nego u prošlosti. Cilj bi stoga bio uštedjeti milijarde na rashodima unutar sustava osiguranja za dugotrajnu skrb.
Postoje li mogućnosti za reformu izvan financijske sfere?
Stanje dugotrajne skrbi moglo bi se poboljšati kada bi starije osobe i osobe ovisne o njezi mogle dulje ostati u svojim domovima – bilo kroz podršku članova obitelji ili kroz pružanje socijalnih, kućanskih i medicinskih usluga, kao i savjetovanja. Preventivne mjere i rehabilitacijske usluge mogle bi pomoći u sprječavanju nastanka ovisnosti o njezi ili barem u njezinom odgađanju.
Stručnjaci također predlažu nove oblike stanovanja, poput zajednica za potpomognuti život ili višegeneracijskih domova. Nadalje, obiteljski njegovatelji mogli bi se ojačati preventivnim i rehabilitacijskim mjerama, čime bi se stabilizirala situacija s kućnom njegom.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/inland/gesellschaft/tag-der-pflege-fakten-100.html
