Svaki četvrti učenik četvrtog razreda ne zna pravilno čitati

Svaki četvrti učenik četvrtog razreda ne zna pravilno čitati

U četvrtom razredu sve više učenika pokazuje slabosti u čitanju.
Prolaze daleko lošije od svojih vršnjaka u mnogim drugim zemljama.
Prema aktualnoj studiji IGLU-a, to je također posljedica posljedica pandemije korone, ali ne samo.

U Njemačkoj oko četvrtina svih učenika četvrtog razreda ima poteškoća s čitanjem. 25 posto djece u ovoj dobnoj skupini ne dostiže minimalnu razinu razumijevanja teksta koja bi bila potrebna za potrebe kasnijeg školovanja. To je rezultat aktualne međunarodne studije čitanja u osnovnoj školi, IGLU.

Broj osnovnoškolske djece sa slabostima u razumijevanju pročitanog značajno se povećao posljednjih godina. Sveukupno su učenici koji su sudjelovali u istraživanju ostvarili 524 boda u području čitalačke pismenosti. Usporedbe radi: u prethodnoj studiji IGLU-a, koja je objavljena 2016. godine, učenici četvrtih razreda u cijeloj zemlji ipak su postigli 537 bodova. 2001. godine iznosio je 539 bodova. Nakon početnog poboljšanja sredinom 2000-ih, njemački rezultat pao je na najnižu razinu treći put zaredom.

Udio učenika koji nisu razumjeli tekst koji bi bio neophodan za kasnije u školi bio je 19 posto u 2016. i 17 posto u 2001. godini.

Njemačka je ispod prosjeka EU

Njemačka je u međunarodnoj usporedbi ispod prosjeka zemalja EU koji iznosi 527 bodova. Studija pokazuje istu vrijednost za 38 zemalja koje pripadaju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Od 65 zemalja i regija diljem svijeta koje su sudjelovale u studiji IGLU, Singapur je zauzeo prvo mjesto s 587 bodova. Ovo je posebno značajno jer je istočnoazijska otočna država još uvijek bila daleko iza Njemačke u prvom istraživanju 2001. godine, prema Nele McElvany s TU Dortmund, voditeljici studije u Njemačkoj. Južnoafrička Republika je na posljednjem mjestu sa 288 bodova.

Visoka motivacija za čitanje izvan škole

Unatoč povećanom udjelu učenika s nedovoljnim razumijevanjem teksta, istraživanje je pokazalo da djeca imaju visoku razinu motivacije za čitanje u međunarodnoj usporedbi. Njih 63 posto izjavilo je da čita barem pola sata dnevno izvan škole. Prosjek u ostalim zemljama EU bio je 54 posto, au OECD-u samo 53 posto.

No, premalo se čita u školi, drugi je zaključak istraživanja IGLU. Prosječno se 141 minuta nastavnog sata tjedno koristi za lekcije čitanja ili aktivnosti čitanja u Njemačkoj. U cijeloj EU učenici četvrtih razreda imaju prosječno 194 minute tjedno. S pogledom na zemlje OECD-a to je čak 209 minuta.

U cijeloj zemlji sudjelovalo je više od 250 učenika četvrtih razreda

Studija IGLU provodi se svakih pet godina od 2001. Odgovoran je Institut za istraživanje razvoja škola na TU Dortmund. Studij je financiran od strane Federalnog ministarstva obrazovanja i Konferencije ministara obrazovanja.

U 2021. godini u trenutnoj studiji sudjelovala su 252 učenika četvrtih razreda diljem zemlje s oko 4600 učenika. Ukupno je u testiranju sudjelovalo oko 400.000 djece. Učenici četvrtih razreda dobili su svaki faktografski i narativni tekst te pripadajuće zadatke za razumijevanje koje su morali rješavati na prijenosnim računalima.

Negativan trend i prije korone

Autori studije pretpostavljaju da je zatvaranje škola tijekom pandemije korona također moglo dovesti do većih slabosti u čitanju.

Drugi obrazovni testovi već su upozorili na učinke Corona zahtjeva, kao što je IQB obrazovni trend 2021., koji je objavljen u listopadu 2022. Ovo istraživanje također je došlo do zaključka da se vještine školske djece u četvrtom razredu smanjuju u predmetima njemački i matematika. Međutim, ovaj negativni trend bio je vidljiv već prije izbijanja pandemije.

Studija IGLU također navodi druge uzroke opadanja razine uspjeha u čitanju, kao što su razredi koji postaju sve heterogeniji. To bi za nastavnike predstavljalo veće i raznovrsnije izazove.

Međutim, jedna se stvar gotovo nije promijenila u posljednjih 20 godina, prema drugom zaključku studije: takozvane društvene razlike u vještinama čitanja. Što znači da djeca iz “socio-ekonomski ugroženih obitelji” imaju veću vjerojatnost da će imati poteškoća s čitanjem.

Čitanje kao “temelj uspjeha u obrazovanju”

Savezna ministrica obrazovanja Bettina Stark-Watzinger nazvala je rezultate studije IGLU “alarmantnima”. „Dobro čitati jedna je od najvažnijih osnovnih vještina i temelj uspjeha u obrazovanju“, istaknula je političarka FDP-a. Njemačkoj je hitno potreban zaokret u obrazovnoj politici. Fokus mora biti prvenstveno na osnovnim školama i jačanju osnovnih vještina kao što su čitanje, pisanje i aritmetika.

Katharina Günther-Wünsch, predsjednica Konferencije ministara obrazovanja i berlinska senatorica za obrazovanje, također vidi promicanje čitanja kao “jednu od najvažnijih mjera za omogućavanje djeci i mladima da uspješno završe svoje obrazovanje, a time i uspješan početak profesionalnog života “. Bez minimalnog standarda razumijevanja pročitanog, “društveno sudjelovanje” moguće je samo u ograničenoj mjeri. S obzirom na rezultate studije IGLU, Günther-Wünsch je apelirao na savezne države da “zajedno traže brza, učinkovita i održiva rješenja”. Podrška savezne vlade je “izuzetno važna”.

Izvor: tagesschau.de

Schreibe einen Kommentar

Deine E-Mail-Adresse wird nicht veröffentlicht. Erforderliche Felder sind mit * markiert

Diese Website verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre mehr darüber, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden.