U slučaju prijevare, centar za zapošljavanje može tražiti naknada za nezaposlene nazad

Imovinu zatajili?

U slučaju prijevare, centar za zapošljavanje može tražiti naknada za nezaposlene nazad

Ako prilikom podnošenja zahtjeva za socijalnu pomoć date lažne podatke o imovinskom stanju,
kasnije biste mogli požaliti. Jer ured može tražiti povrat isplaćenog novca.

Svatko tko želi primati osnovne sigurnosne povlastice mora uredu najprije otkriti vlastitu financijsku situaciju. Osobito velika bogatstva moraju se najprije djelomično potrošiti prije nego što se mogu isplatiti državna davanja. Važno je biti iskren prilikom prijave. Ako se kasnije otkrije prisvojena imovina, povlastice se moraju vratiti. To pokazuje presuda Državnog socijalnog suda Donje Saske-Bremen (Az.: L 11 AS 221/22).

U konkretnom slučaju žena je od 2013. godine primala osnovnu sigurnosnu naknadu. Žena se ni u prijavi ni u razdoblju koje je uslijedilo nije pozvala na postojeći kapital iz dvije police životnog osiguranja od oko 13.500 eura. Za ugovore se saznalo tek kada je njezin bivši suprug 2019. prijavio svoje potraživanje polovice osiguranja na Zavodu za zapošljavanje.

Budući da je žena svake godine premašila imovinski dodatak od 9600 eura, ženi nikada nije bila potrebna pomoć. Vlasti su zatim zatražile isplatu oko 14.000 eura – više nego što je žena imala u sredstvima životnog osiguranja.

Tužba je neuspješna

Žena se žalila na to i tvrdila da nije znala za ugovore. Bivši suprug joj je to dovršio dok je još bila u braku i ponio dokumente sa sobom kad su se razišli. Ispostavilo se, međutim, da je žena sama potpisivala ugovore i svake godine dobivala obavijest o vrijednosti. Sud je stoga potvrdio zahtjev zavoda za zapošljavanje za nadoknadu troškova.

Razlog: ugovori nisu sadržavali klauzulu koja je predviđala da se kapital može koristiti tek nakon 60. rođendana. Pritom se, smatra sud, ne radi o zaštićenim mirovinskim sredstvima. Povrat ne bi trebao biti ograničen na oko 4000 eura, što je premašilo ženinu imovinsku naknadu. Naime, pravo na socijalnu naknadu prestaje svaki mjesec u kojem su sredstva stvarno raspoloživa, a nisu potrošena. Dakle, otplata svih gotovo 14.000 eura je legalna.

Izvor: ntv.de

Schreibe einen Kommentar

Deine E-Mail-Adresse wird nicht veröffentlicht. Erforderliche Felder sind mit * markiert

Diese Website verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre mehr darüber, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden.