Između smanjenja radnih mjesta i nedostatka osoblja
N&P:D.A.
Nezaposlenost u Njemačkoj raste, a mnoge tvrtke, posebice u industriji, planiraju ukidanje radnih mjesta. Nova radna mjesta otvaraju se prvenstveno u uslužnom sektoru i često su slabije plaćena.
Radno mjesto Lukasa Emmericha pomalo je neobično: 21-godišnjak radi na platformi u zračnoj luci Frankfurt. On je nadzornik utovara zrakoplova i za Lufthansu nadzire jesu li zrakoplovi ispravno utovareni. Oni ne prevoze samo putnike i njihove kofere, već i drugi teret – na primjer, pošta se prevozi putničkim zrakoplovima.
Lukas Emmerich nadgleda da li je sve ispravno ukrcano: “Super je osjećaj stajati ispred aviona kao mladić. Svi su stariji, a vi imate moć slanja aviona. Potpisujete kako biste bili sigurni da je sve sigurno. To je prilično cool.”
Više od 10.000 novih zaposlenika u Lufthansi
Ovaj 21-godišnjak školovao se za inženjera automobilske mehatronike, ali njegova fascinacija zrakoplovima uvijek je bila veća nego automobilima. Nakon završene obuke prijavio se Lufthansi, u kratkom roku stekao potrebne kvalifikacije i sada smije ukrcavati sve putničke zrakoplove. “Najveći izazov posla je upravljanje vremenom—osigurati da je sve utovareno i da avion može poletjeti na vrijeme ponekad može biti teško.”
Trenutačno za Lufthansu u frankfurtskoj zračnoj luci radi 120 nadzornika utovara zrakoplova – nedovoljno za utovar zrakoplova. Tvrtka stoga ove godine planira zaposliti 60 dodatnih utovarivača u zračnoj luci Frankfurt. Ove godine Lufthansa grupa planira zaposliti oko 10.000 novih kolega u širokom rasponu profesionalnih grupa diljem svijeta. Očekuje se da će se više od polovice svih novih zapošljavanja dogoditi u Njemačkoj.
Tvrtke žele smanjiti radna mjesta
No, Lufthansa je trenutno iznimka: istraživanje Kölnskog instituta za ekonomska istraživanja (IW Köln) pokazuje da samo 17 posto tvrtki u ovoj zemlji ove godine zapošljava više radnika, dok 38 posto planira smanjiti broj zaposlenih. Posebno su loši izgledi u industriji: 44 posto ispitanih tvrtki namjerava ukinuti radna mjesta, a samo 14 posto planira zaposliti nove zaposlenike.
“To znači da će se smanjenje zaposlenosti u njemačkom proizvodnom sektoru, koje je vidljivo već neko vrijeme, vjerojatno nastaviti i u novoj godini”, kaže IW Köln. U studenom 2024. radna mjesta u industriji pala su na godišnji prosjek od nešto više od 7,4 milijuna, s nešto manje od 7,8 milijuna u 2019. To predstavlja pad od nešto više od 350 000 radnih mjesta u industriji.
Gospodarska kriza odražava se i na tržište rada
Enzo Weber je istraživač na Institutu za istraživanje zapošljavanja u Nürnbergu. I on već neko vrijeme primjećuje da se stanje na tržištu rada pogoršava zbog gospodarske krize: “Njemačka prolazi kroz stalni gospodarski pad, a to sada utječe i na tržište rada. Nezaposlenost raste već treću godinu zaredom.” Zapravo, stopa nezaposlenosti u Njemačkoj uvijek je ispod prosjeka od 6 posto od 2017. Prošle godine porasla je na šest posto prvi put nakon nekoliko godina, au siječnju i veljači ove godine bila je na 6,4 posto.
“S obzirom na gospodarsku situaciju, gdje vidimo pad gospodarskog rasta, zaposlenost još uvijek dobro stoji”, kaže stručnjak Weber, osvrćući se na brojke. Ali to je samo zato što upravo uslužni sektor trenutno nadoknađuje gubitak radnih mjesta koji se prvenstveno događa u industriji: “U ovom trenutku se različiti sektori razvijaju drugačije nego ikad.”
Gubitak “10.000 poslova mjesečno”
Industrija je posebno u krizi: u tvrtkama ZF, Continental, Thyssenkrupp Steel i VW oko 70.000 radnih mjesta u narednim godinama prijeti ukidanjem radnih mjesta. Schaeffler, Porsche, Bosch i Ford također žele ukinuti tisuće radnih mjesta. “Više od 10.000 radnih mjesta gubi se svakog mjeseca u ovom trenutku”, kaže Weber, govoreći o razvoju u industriji.
Upravo su poslovi poput njegovog trenutno ugroženi: Pablo Ole Schmidt razvija softver u ZF-u u Friedrichshafenu i živi i radi na Bodenskom jezeru gotovo 20 godina. Sada se programer boji za svoj posao u E-Divisionu – odjelu koji će se, prema informacijama Handelsblatta, izdvojiti. “Moj partner i ja oboje radimo u E-Divisionu – tako da smo oboje trenutno zabrinuti za svoje poslove”, kaže on za plusminus.
Posljedice vidljive i u privatnom životu
Kriza u ZF-u već se odrazila i na njegov privatni život: “Najveći osobni utjecaj imao je to što su prošle godine stari prijatelji otišli i prihvatili sporazumni raskid. S njima sam radio desetljeće i više.” Njegov najbolji prijatelj također je prihvatio sporazumni raskid i sada živi blizu Berlina. U prošlosti je bilo teško zamislivo da netko napusti ZF prije mirovine.
“Ni to sada nije opcija za mene”, kaže Pablo Ole Schmidt. Želio je ostati na Bodenskom jezeru – gdje je obitelj nešto izgradila. – Uskoro ću imati 50 godina, ne znam imam li još dobre izglede za karijeru. Pogotovo zato što je dobro obučenim stručnjacima poput njega sve teže, jer je manjak kvalificiranih radnika sve manji, posebice u industriji: prema istraživanju instituta ifo, u siječnju 2025. samo oko 18 posto svih industrijskih poduzeća žalilo se na nedostatak kvalificiranih radnika. U trećem tromjesečju 2022. ta je brojka i dalje iznosila 44,5 posto.
Nedostatak kvalificirane radne snage u Njemačkoj se smanjuje
Sve u svemu, manjak kvalificiranih radnika također se smanjuje: dok je oko polovice svih tvrtki imalo poteškoća s pronalaženjem kvalificiranih radnika u trećem tromjesečju 2022., ta je brojka pala na samo 28,3 posto u siječnju 2025. Potražnja je još uvijek iznad prosjeka za pružatelje usluga: dok je 54,2 posto tvrtki tražilo kvalificirane radnike u trećem tromjesečju 2022., brojka je i dalje bila 35,1 posto nedavno.
Enzo Weber naglašava da to nije samo zbog problema postojećih tvrtki: “Novoprijavljeni poslovi, na primjer, na najnižoj su razini u povijesti. Pokretanje industrijskih poduzeća na razini je na najnižoj razini u povijesti. Nova ulaganja opadaju godinama.”
Uz nekoliko iznimaka: naoružanje, na primjer, cvjeta. Na primjer, najveća njemačka obrambena tvrtka, Rheinmetall, uspjela je povećati svoju prodaju za više od 30 posto u prvih devet mjeseci tekuće fiskalne godine. A dvije tvornice koje trenutno proizvode civilne komponente za vozila uskoro bi mogle prijeći na naoružanje.
Financijski gubici
Bivši zaposlenici ZF-a također su pronašli nove poslove u industriji oružja. Ali za Pabla Ole Schmidta to nije opcija. Ipak, razumije da kolege odlaze – i zato što im kriza na ZF-u već lupa po novčaniku. “Prvi financijski rezovi već su se dogodili: angažiran sam na ugovor na 40 sati, ali taj je ugovor već otkazan, smanjen na 35 sati.” A kao što mu se smanjilo radno vrijeme, smanjila mu se i plaća: s dodacima sada ima oko 14 posto manje u džepu.
Unatoč već primjetnim rezovima, radnici u industrijskim poduzećima i dalje su među bolje plaćenima: prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, stalno zaposleni u ovoj zemlji u travnju 2024. zaradili su u prosjeku 4634 eura bruto. U industriji su se mogle zaraditi i natprosječne plaće: prosječna mjesečna bruto plaća iznosila je 4732 eura. Gospodarske usluge poput ugostiteljstva ili transportnog sektora i dalje su slabije plaćene. Tamo je prosječna mjesečna bruto primanja u travnju 2024. iznosila 4603 eura.
Izgledi ovise o industriji u kojoj radite
Ako deseci tisuća radnih mjesta u industriji nestanu, to će prije svega značiti gubitak dobro plaćenih radnih mjesta, dok će istovremeno stvorena uslužna radna mjesta samo u ograničenoj mjeri moći održavati razinu plaća. “Naravno, industrijski poslovi su najbolje plaćeni. I to zato što se produktivnost tamo posebno snažno razvila tijekom desetljeća”, naglašava Enzo Weber u razgovoru za plusminus.
Sada je izazov to nadoknaditi: “Izgubit ćemo poslove; u automobilskoj industriji u budućnosti neće biti toliko zaposlenosti kao danas. To je nepobitno.” Istodobno, ekološka transformacija nudi priliku za otvaranje novih radnih mjesta drugdje.
A dobre plaće mogu se zaraditi i u uslužnim poslovima: Lukas Emmerich ima koristi od toga što Lufthansa isplaćuje bonuse, primjerice, ako radi noću ili vikendom. Dobre plaće i sigurna radna mjesta trenutno uvelike ovise o sektoru: dok su zaposlenici u industriji zabrinuti, izgledi za pružatelje usluga su bolji, iako su plaće niže.
Izvor: tagesschau.de
