Zašto toliko mnogo tvrtki bankrotira u Njemačkoj
N&P:D.A.
Signali za uzbunu u njemačkom gospodarstvu su sve veći; Broj bankrota je naglo porastao. Normalan tržišni proces ili posljedica lokalnih uvjeta?
Stručnjak za vrata i prozore Meeth u Wittlichu nastavlja s radom do kraja travnja. Tada se srednja tvrtka gasi – na silu. Tvrtka je insolventna. Bez posla ostaje 90 djelatnika. Odvjetnik Alexander Jüchser mora likvidirati tvrtku kao stečajni upravitelj. “Građevinarstvo će i 2025. biti u krizi. Već petu godinu zaredom bilježi se pad zbog rasta cijena građenja, manjka kvalificiranih radnika i pada građevinskih dozvola. Ako se gradi manje, manje će se naručivati prozora i vrata”, objašnjava Jüchser.
Ali bilo je i internih problema unutar tvrtke, tvrdi stečajni upravitelj. Informatički sustavi su bili u kvaru, što je dodatno pogoršalo financijsku situaciju tvrtke. Potraga stečajnog upravitelja za novim investitorom ostala je bezuspješna. Sada još posljednji zaposlenici rade na narudžbama, a onda će za nekoliko dana biti gotovo – nakon 40 godina. Radna snaga je već otpuštena.
Jedan primjer među mnogima
Tvrtka Meeth jedan je tužan primjer među mnogima. Broj bankrota poduzeća u Njemačkoj i dalje je visok. Brojka je u naglom porastu već dvije godine. Lani je dosegnut najveći broj od 2015. godine, nešto manje od 22 tisuće. U ožujku ove godine iznosio je 1459, dva posto više nego prethodnog mjeseca, prema Leibniz Institutu za ekonomska istraživanja Halle (IWH).
U prvom tromjesečju ove godine broj nelikvidnosti bio je veći nego u bilo kojem trenutku od završetka financijske i gospodarske krize 2009. Prema IWH-u, apsolutni vrhunac dosegnut je u važnim gospodarskim sektorima poput industrije, građevinarstva i trgovine. Osim toga, broj novih poduzeća koja se osnivaju i dalje je na niskoj razini. Dakle, koliko je loša situacija za Njemačku kao poslovno mjesto?
Učinci sustizanja i strukturna kriza
Tobias Wahl točno zna najnovije brojke. Ovaj 57-godišnjak je odvjetnik specijalist za pravo stečaja i restrukturiranja u odvjetničkom uredu Anchor. Vodi podružnicu u Mannheimu. Wahl je aktivan više od 25 godina i također traži nove investitore za tvrtke koje su na rubu propasti. “Trenutno vidimo značajan porast nelikvidnosti”, kaže Wahl, ali odmah kvalificira: “Situacija nije tako dramatična kao što se čini na prvi pogled. Tijekom godina Corone, mnoge tvrtke koje više nisu bile konkurentne uspjele su ostati na tržištu. To je bilo zbog vladine financijske pomoći. Dakle, s jedne strane, vidimo učinak sustizanja”, kaže Wahl.
S druge strane, njemačko gospodarstvo je u strukturnoj krizi. “To se može vidjeti, na primjer, u automobilskim dobavljačima i energetski intenzivnim tvrtkama, koje su ozbiljno pogođene. Tome su pridodane političke i ekonomske neizvjesnosti.” Stečajni stručnjak ne vjeruje u brzu promjenu. “Očekujem da ćemo ove i sljedeće godine imati puno posla.”
Stručnjak za insolventnost Jüchser također vidi temeljni problem u Njemačkoj kao poslovnoj lokaciji: “Mnoge tvrtke u Njemačkoj — posebice proizvodne tvrtke — pate od visokih troškova energije, povećanih troškova sirovina i materijala, nedostatka kvalificiranih radnika, visokih plaća i rastućih kamata. Ako tvrtke ne uspiju prenijeti povećane troškove na svoje kupce, stvari će se zaoštriti.”
Gospodarstvo još uvijek čeka prekretnicu
Njemačko gospodarstvo također je zabrinuto zbog velikog broja bankrota. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) objavio je početkom mjeseca izjavu više od 100 udruga. Jasnim su se riječima obratili CDU/CSU i SPD-u koji su tada još pregovarali o koalicijskom sporazumu. “Posljednjih tjedana ekonomska situacija dramatično se pogoršala. Činjenice su neporecive. Njemačka je usred teške ekonomske krize. Usporedba s drugim zemljama pokazuje da je ova kriza prvenstveno domaćeg porijekla”, stoji u priopćenju.
BDI je nakon predstavljanja koalicijskog sporazuma izrazio razočaranje u mnogim područjima. “Što se tiče porezne politike, koalicija zaostaje za onim što je potrebno. Ubuduće se mora koristiti svaki mogući manevarski prostor za dodatno rasterećenje tvrtki kako bi porezno opterećenje brzo postalo međunarodno konkurentno”, rekla je Tanja Gönner, izvršna direktorica BDI. “Ugovor s pravom formulira ambicioznu agendu modernizacije za državu i upravu, koju sada mora pratiti odlučna provedba […]. U konačnici, mi ćemo prosuđivati saveznu vladu prema tome čini li državu učinkovitijom i modernizira li je.”
Prekomjerna ponuda u aukcijskoj kući
On je taj koji stavlja ostatke insolventnih tvrtki pod čekić: Jürgen Philippi. On je javno imenovani dražbovatelj pod zakletvom. On također piše sudska izvješća za stečajne savjetnike. Philippi posluje već 30 godina. “Puno se toga događalo tijekom financijske krize 2008. i sljedećih godina. Ali sada je još gore. Sve više i više industrija je pogođeno. Nikad prije nisam vidio ovako nešto”, kaže Philippi, koji sada mora odbijati zahtjeve savjetnika za nesolventnost.
Ima ih previše. Philippi je rekao da mu je skoro svaki dan ponuđen novi zahvat. Osim sve češćih stečajeva tvrtki, velika je i nevoljkost kupaca na dražbama. Posvuda vlada velika neizvjesnost. “Sve više primjećujem da direktori ne žele nastaviti voditi svoje tvrtke koje se bore, iako još uvijek postoje tržišne prilike. Njihov razlog: porezi su previsoki, ima previše birokracije. ‘Ne mogu to više trpjeti’ – to je ono što čujem sve češće”, kaže Philippi.
Zar najgore tek dolazi?
Aukcionar čak upozorava: Najgore tek dolazi. “Posebno je teško u automobilskoj i građevinskoj industriji. Sad pogađa dobavljače. Ako ne gradite kuću, ne trebaju vam crijepovi, kapci, špediterske tvrtke i tako dalje. To ima domino efekt na sve sektore”, kaže Philipp izvlačeći tužan zaključak.
A nova federalna vlada i njezin koalicijski sporazum? “Nemam nade. Nedostaju temeljne reforme i povjerenje u gospodarstvo. Bojim se da će se strukturna kriza pojačati. S ovim programom nova federalna vlada neće preživjeti zakonodavno razdoblje.”
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/unternehmen/insolvenzen-112.html
