Nedostatak potrošnje uzrokuje smanjenje njemačkog gospodarstva
N&P:D.A.
Njemačka je na putu ka recesiji. Savezni ured za statistiku potvrđuje da je gospodarski
učinak pao u trećem tromjesečju – a Bundesbank također bilježi pad u četvrtom tromjesečju.
Uostalom: početkom 2024. očekuje se ponovni rast bruto domaćeg proizvoda.
Pad potrošnje i slabljenje globalne ekonomije usporili su ljetos njemačko gospodarstvo. Bruto domaći proizvod (BDP) u trećem je tromjesečju pao za 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, prilagođeno cjenovnim, sezonskim i kalendarskim razlozima, objavio je Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu. Vlast je tako potvrdila početnu procjenu.
Inflacija, koja je i dalje relativno visoka, opterećuje potrošače. Za svoj novac mogu si priuštiti manje. Mnogi ljudi ograničavaju svoju potrošnju. Godišnja stopa inflacije u listopadu je iznosila 3,8 posto, nakon 4,5 posto u rujnu i 6,1 posto u kolovozu. Iznadprosječno su u listopadu porasle i cijene hrane.
Osim toga, njemačka izvozna industrija osjeća posljedice slabosti globalne ekonomije. Izvoz je podbacio kao motor rasta tijekom ljeta. Ukupno je izvezeno 0,8 posto manje robe i usluga nego u drugom tromjesečju 2023. Vjetar dolazi i od povećanja kamata. To je, između ostalog, depresivna potražnja za građevinskim uslugama. Prema informacijama, pozitivni impulsi za gospodarstvo došli su od ulaganja tvrtki u opremu, primjerice u vozila i strojeve.
Prema procjeni Bundesbanke, njemačko će gospodarstvo teško izaći iz slabe faze koja traje od početka ruskog agresorskog rata na Ukrajinu. Gospodarska proizvodnja vjerojatno će ponovno lagano pasti u četvrtom kvartalu tekuće godine. Ekonomisti i savezna vlada očekuju da će se najveće europsko gospodarstvo nastaviti smanjivati u 2023. u cjelini prije nego što se stvari ponovno počnu oporavljati 2024.
Državna potrošnja raste prvi put nakon godinu dana
Bruto domaći proizvod (BDP) pokazuje koliko se dobro ili slabo razvija gospodarstvo neke zemlje. Uključeno je sve što se proizvede u određenom roku. Osim toga, uključena je vrijednost usluga i potrošnja potrošača kao i ulaganja poduzeća – primjerice u strojeve. Uzeti su u obzir svi gospodarski sektori. Najveća stavka je privatna potrošnja. Druga komponenta je takozvani vanjski doprinos – razlika između onoga što tvrtke prodaju u inozemstvu (izvoz) i onoga što kupuju od tamo (uvoz).
U proljeće je najveće europsko gospodarstvo poraslo 0,1 posto, nakon što je u prva tri mjeseca ove godine samo stagniralo. Glavna stvar koja je kočila u ljetnim mjesecima bili su potrošači koji su držali svoj novac suočeni s gubicima kupovne moći kao rezultatom visoke inflacije: privatna potrošačka potrošnja – koja čini oko dvije trećine bruto domaćeg proizvoda – bila je stoga 0,3 posto manje nego u prethodnom tromjesečju.
Potrošnja države, pak, porasla je prvi put nakon više od godinu dana, za 0,2 posto. Ulaganja u opremu poput strojeva i vozila porasla su za 1,1 posto, dok su investicije u građevinarstvo porasle za 0,4 posto. Vanjska je trgovina, međutim, smanjena: izvoz je pao za 0,8 posto, a uvoz za čak 1,3 posto.
To znači da je Njemačka sada jednom nogom u recesiji. Ako se gospodarstvo smanji drugi put zaredom u tekućem četvrtom kvartalu, ekonomisti će govoriti o “tehničkoj recesiji”. Bundesbank pretpostavlja da će se to dogoditi: “U četvrtom tromjesečju 2023., gospodarski će se učinak vjerojatno ponovno lagano smanjiti”, stoji u trenutnom mjesečnom izvješću. U godišnjem izvješću za federalnu vladu ekonomisti pretpostavljaju da će biti i minusa za cijelu godinu – od 0,4 posto.
Izvor: ntv.de
