Damping putem kineskog izvoza
Pad cijena budućih tehnologija
N&P:D.A.
Strojevi, automobili, autodijelovi – svi proizvodi koji su Njemačku nekada učinili svjetskim izvoznim prvakom.
Ali oni sad dolaze iz Kine.
Poplava izvoza odande pojeftinjuje proizvode – ali opterećuje domaće tvrtke.
Njemačka je 2008. godine posljednji put uspjela obraniti status svjetskog prvaka u izvozu. Od tada je Kina nastavila povećavati svoje vodstvo nad Europskom unijom i Njemačkom. Na svaki kontejner EU robe za Kinu trenutno dolaze tri i pol kontejnera kineske robe za EU. Ispunjeni su prvenstveno tehnologijama budućnosti poput električnih automobila, solarnih modula, vjetroturbina, ali i jeftinom odjećom i plastičnim proizvodima, poput onih s shopping platforme Temu.
Ovi proizvodi imaju jedno zajedničko: jeftiniji su od konkurentskih europskih proizvoda, što je već odavno vidljivo kod primjerice kineskih električnih automobila. Nakon tri sniženja u nekoliko mjeseci, osnovni model proizvođača BYD sada košta nešto manje od 30.000 eura u osnovnoj verziji, što ga čini oko 3.000 eura jeftinijim od VW-ovog usporedivog modela, ID.3.
Pozovi u pomoć od solarne industrije
Slična se slika pojavljuje u solarnoj industriji. Europski proizvođači već tjednima upozoravaju na gašenje proizvodnje i kraj svoje industrije. Oni pozivaju na hitne političke mjere, poput kupnje viška dionica u Europi. I u solarnoj industriji proizvodi kineskih proizvođača jeftiniji su od njemačkih ili europskih, što jasno pokazuju istraživanja instituta za ekonomska istraživanja.
“Usporedbe različitih modula iz posljednjih godina pokazuju da su moduli europskih ili njemačkih proizvođača oko 20 do 30 posto skuplji od kineskih proizvoda”, objašnjava Andreas Fischer, stručnjak za klimu na Njemačkom ekonomskom institutu (IW) u Kölnu.
Državna pomoć kao poticaj
Mnogo je razloga za niske cijene iz Kine, objašnjava Fischer. Zahvaljujući dugogodišnjim i izdašnim državnim subvencijama, kineske tvrtke mogu proizvoditi jeftino i, prije svega, u velikim količinama. “Tijekom posljednjih deset do 15 godina kineska je država uz izdašne subvencije omogućila postavljanje solarnih giga tvornica, čiji su proizvodni kapaciteti općenito barem deset puta veći nego u Europi.
Kad je riječ samo o solarnim modulima, Kina bi trenutno mogla dva i pol puta zadovoljiti globalnu potražnju. U Kini se proizvođači trenutno nalaze na golemom višku kapaciteta jer kinesko gospodarstvo slabi, a teška kriza nekretnina vrši pritisak na raspoloženje kineskih potrošača. Domaće tržište je uglavnom u zastoju, zbog čega industrijske grupacije prodaju svoje proizvode u inozemstvo po dampinškim cijenama.
Izvor: tagesschau.de
